Međulaboratorijske usporedbe

Detalji

Kreirano Srijeda, 20 Siječanj 2021 09:14

Hitovi: 2786

U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Međulaboratorijske usporedbe (Interlaboratory comparisons)" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 2/2019) čiji je autor Zlatko Grgić.

Međulaboratorijske usporedbe (Interlaboratory comparisons, ILC) podrazumijevaju organiziranje, provedbu i vrednovanje mjerenja ili ispitivanja istih ili sličnih predmeta provedenih u dva ili više laboratorija u skladu s prethodno utvrđenim uvjetima. Najčešća primjena međulaboratorijskih usporedba obuhvaća ispitivanja sposobnosti, ali mogu se primjenjivati i u druge svrhe.

Uobičajene primjene međulaboratorijskih usporedba u svrhu ispitivanja sposobnosti obuhvaćaju:
– otkrivanje problema u radu i pokretanje radnji poboljšanja
– utvrđivanje učinkovitosti i usporedivosti ispitnih ili mjernih metoda
– pružanje dodatnoga povjerenja kupcima usluga
– usporedba metoda ili postupaka i otkrivanje razlika među laboratorijima
– usporedba sposobnosti osoblja koje provodi ispitivanja ili mjerenja
– izobrazba sudionika utemeljena na rezultatima provedene usporedbe
– validacija granica nesigurnosti.

Druge primjene međulaboratorijskih usporedba u kojima se pretpostavlja da je sudionik osposobljen, a koje se zbog toga ne smatraju ispitivanjima sposobnosti, mogu obuhvaćati:
– vrednovanje značajka izvedbe metode – često opisane kao suradnički pokusi (collaborative trials)
– dodjeljivanje vrijednosti referentnim materijalima i ocjenjivanje njihove prikladnosti za uporabu u određenim postupcima ispitivanja ili mjerenja
– potpora izjavama o ekvivalentnosti mjerenja nacionalnih mjeriteljskih instituta s pomoću ključnih usporedba (key comparisons) i dodatne usporedbe provedene uime Međunarodnoga ureda za utege i mjere (BIPM), EURAMETA i drugih regionalnih mjeriteljskih organizacija
– usporedbe dvaju ili više laboratorija na njihovu vlastitu inicijativu s drugim definiranim ciljem usporedbe.

Druge važnije primjene međulaboratorijskih usporedba, pored ispitivanja sposobnosti, u svrhu su validacije metode ili postupka i certificiranja referentnoga materijala. Iako način provedbe međulaboratorijske usporedbe za različite svrhe može biti istovjetan, one se mogu jako razlikovati u odabiru i obradi podataka koji se definiraju s obzirom na to koje se informacije žele dobiti provedbom međulaboratorijske usporedbe.

Međulaboratorijskim se usporedbama kao alatom za osiguranje valjanosti rezultata ispitivanja, umjeravanja ili uzorkovanja te za dokazivanje tehničke osposobljenosti ne koriste samo laboratoriji nego i druga tijela za ocjenjivanje sukladnosti tamo gdje je to primjenjivo za njihovo područje rada. Uobičajeno je da se sva tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja sudjeluju u nekoj organiziranoj međulaboratorijskoj usporedba nazivaju sudionicima bez obzira na to je li riječ o laboratorijima, inspekcijskim tijelima, certifikacijskim tijelima ili drugim tijelima. U ovim uputama pozornost će biti usmjerena na laboratorije.

Ispitivanja sposobnosti i izbor shema
Ispitivanje sposobnosti (Proficiency Testing, PT) vrednovanje je provedbe laboratorija prema unaprijed utvrđenim kriterijima s pomoću međulaboratorijskih usporedba. Sudjelovanje u shemama ispitivanja sposobnosti pruža laboratorijima objektivan način ocjenjivanja njihove osposobljenosti i dokazivanja pouzdanosti njihovih rezultata, što posljedično omogućuje povjerenje u njihov rad. Cilj ispitivanja sposobnosti nije samo pružiti informaciju o uspješnosti izvedbe određene laboratorijske aktivnosti nego se on odnosi i na mogućnost izobrazbe u području ispitivanja sposobnosti te uporabu dobivenih informacija za poboljšavanje kvalitete rada laboratorija u pogledu njegovih ispitivanja, umjeravanja ili uzorkovanja.

Postoje različite vrste shema ispitivanja sposobnosti koje su svrstane u nekoliko kategorija.
Prva kategorija shema ispitivanja dijeli sposobnosti prema raspodjeli predmeta ispitivanja sposobnosti na:
a) slijedne sheme (sequential) – kod kojih je raspodjela predmeta ispitivanja sposobnosti slijedna, od jednoga laboratorija do drugoga
b) istodobne sheme (simultaneous) – kod kojih se raspodjela slučajno odabranih predmeta ispitivanja sposobnosti (poduzoraka homogenoga materijala) odvija istodobno u svim laboratorijima.

Druga kategorija shema ispitivanja dijeli sposobnosti prema rezultatima ispitivanja ili mjerenja na:
a) kvalitativne sheme (qualitative) – u kojima su rezultati
opisni i daju se na nominalnoj ili ordinalnoj skali ili se utvrđuje kakav sastojak predmeta ispitivanja sposobnosti
b) kvantitativne sheme (quantitative) – u kojima su rezultati brojčane vrijednosti dani u nekome intervalu ili omjeru proporcija
c) sheme tumačenja podataka (interpretative) – u kojima nema provedbe ispitivanja ili umjeravanja; predmet je ispitivanja sposobnosti mjerni rezultat, skup podataka ili koji drugi skup informacija podvrgnut tumačenju značajka, što se može iskoristiti za procjenu osposobljenosti laboratorija.

Treća kategorija shema ispitivanja dijeli sposobnosti prema učestalosti provedbe na:
a) jednokratne sheme (single-occasion) – kod kojih se predmet ispitivanja sposobnosti raspodjeljuje jednokratno
b) kontinuirane sheme (continuous) – kod kojih se predmeti ispitivanja sposobnosti raspodjeljuju redovito u određenim vremenskim razmacima.

Četvrta kategorija shema ispitivanja razlikuje faze obrade predmeta ispitivanja sposobnosti, te postoje:
a) pretprocesne sheme (pre-measurement) – kod kojih je predmet ispitivanja sposobnosti (npr. igračka) predmet za koji laboratorij treba utvrditi koje se aktivnosti trebaju provesti ili koji se skup podataka ili drugih informacija treba dobiti (npr. studija slučaja)
b) sheme koje se odnose na proces (measurement) – kod kojih je ispitivanje sposobnosti usmjereno na sam proces ispitivanja, umjeravanja ili uzorkovanja
c) postprocesne sheme (post-measurement) – kod kojih je predmet ispitivanja sposobnosti rezultat nekoga ispitivanja, umjeravanja ili uzorkovanja koje je potrebno analizirati (npr. skup podataka za koje se traži mišljenje ili tumačenje).

Rezultati i informacije koje laboratorij dobije iz sudjelovanja u nekome krugu ispitivanja sposobnosti mogu pružiti potvrdu tehničke osposobljenosti laboratorija ili naznaku postojanja potencijalnih problema koje je potrebno ispraviti. Iako je temeljna uporaba ispitivanja sposobnosti utvrđivanje izvedbe (performance) laboratorija s obzirom na njegova ispitivanja, umjeravanja ili uzorkovanja za koje se utvrđuje sposobnost, ispitivanja sposobnosti mogu se upotrijebiti i za druge svrhe kao što su utvrđivanje problema ispitivanja, umjeravanja ili uzorkovanja, uspoređivanje metoda ili postupaka, uspoređivanje sposobnosti ispitivača/mjeritelja/uzorkivača, uspoređivanje analitičkih sustava, poboljšanje izvedbe, izobrazba osoblja, razmjena informacija, ulijevanje povjerenja u osoblje, upravljanje i vanjski kupci usluga, vrednovanje mjerne nesigurnosti, uporaba predmeta ispitivanja sposobnosti u unutrašnjoj provjeri valjanosti, verificiranje metode izvedbe i drugo.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 2/2019). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD