Motorni benzin jedan je od glavnih proizvoda preradbe nafte i služi kao pogonsko gorivo. Norma HRN EN 228 utvrđuje zahtjeve i metode ispitivanja za bezolovni motorni benzin koji se prodaje i isporučuje na tržištu Europske Unije. Primjenjuje se na bezolovni motorni benzin namijenjen vozilima s benzinskim motorima konstruiranim za pogon na bezolovni motorni benzin. Motorni benzini znatno se razlikuju po svom sastavu, a jedno od mjerila određivanja njihove kvalitete je oktanski broj. Osim oktanskog broja, norma HRN EN 228 definira niz drugih značajki kvalitete i utvrđuje njihove vrijednosti.
Europska norma za bezolovne motorne benzine objavljena je kao hrvatska norma HRN EN 228:2010, Goriva za motorna vozila – Bezolovni motorni benzin – Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 228:2008). Norma propisuje uzorkovanje benzina, zahtjeve i ispitne metode za niz značajki benzinskih motora kao što su oktanski broj, sadržaj olova, sadržaj sumpora, gustoća, oksidacijska stabilnost, sadržaj olefina i aromata, sadržaj benzena, kisika, oksigenata i drugo.
Značajke kvalitete benzina utječu na kvalitetu rada motora kao i na učinkovitost novih tehnologija te su kao takve izložene stalnim i sve strožim zahtjevima za promjenama. Ovisno o vrsti motora, motorni benzini se razvrstavaju prema fizikalno-kemijskim i primjenskim svojstvima, od kojih su najvažnija oktanski broj, sadržaj sumpora, tlak para (hlapljivost), te sadržaj olefina i aromata.
Oktanski broj normirani je brojčani pokazatelj kvalitete motornog benzina s obzirom na jednolikost izgaranja. Što benzin ima veći oktanski broj ima veću otpornost prema detonantnom izgaranju i može se koristi u motorima s većim kompresijskim omjerom. Oktanski broj definiran je kao odnos oktana s dobrim antidetonatorskim svojstvima (po definiciji ima vrijednost 100) i n-heptana s lošim (po definiciji ima vrijednost 0).
Sumporovi spojevi vrlo su nepoželjni u motornim benzinima jer izgaranjem stvaraju sumporove okside te značajno smanjuju djelotvornost katalitičkog konvertora što znači da značajno utječu na učinkovitost rada sustava za obradbu ispušnih plinova.
Tlak ili napon para upućuje na isparljivost benzina i njegov utjecaj na početno paljenje motora. Isparljivost motornih benzina izravno je povezana s pojmom vozivosti pod kojim se podrazumijeva mogućnost pokretanja hladnog i zagrijanog motora, oklijevanje odnosno nepravilnosti rada motora kod ubrzavanja i stabilnost rada motora na konstantnom broju okretaja koljenastog vratila. Osim toga, isparljivost motornih benzina ima znatan utjecaj na zagrijavanje motora odnosno vrijeme potrebno da hladan motor dostigne radnu temperaturu, kao i potrošnju goriva. Nadalje, da bi se zadovoljili zahtjevi tople i hladne vozivosti vozila u europskim sezonskim i geografskim uvjetima, norma EN 228 određuje deset razreda isparivosti. Sadržaj olefina i aromata u motornim benzinima povećavaju njihovu sklonost ka nastajanju taloga u motoru, stoga se definiraju njihove maksimalne količine koje se dopuštaju u motornim benzinima.
Prvo izdanje norme EN 228 objavljeno je 1993. godine i otada je nekoliko puta revidirano. S obzirom na stalno pooštravanje zahtjeva za kvalitetom motornih benzina, očekuju se nove revizije norme u skoroj i daljnjoj budućnosti.