Ishikawa dijagram
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 12 Kolovoz 2013 08:31
- Hitovi: 35321
Ishikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira , a sve u cilju poboljšanja i unapređenja poslovnih procesa u nekoj organizaciji. Vizualni prikaz uzroka koji ova metoda pruža olakšava analizu njihovog međusobnog odnosa i značaja. On grafički ilustrira odnos između datog izlaza i svih faktora koji utječu na izlaz.
Ishikawa dijagram, u pravilu, izrađuje grupa stručnjaka (djelatnika) koji imaju dostatna saznanja o razmatranom problemu, a poželjno je da su u grupi pojedinci različitih kvalifikacija i raznih stručnih područja.
Prema iskustvu Ishikawe, najefikasniji učinci postižu se radom u grupi od 4 do 8 ljudi pri čemu rad grupe (izradu dijagrama) koordinira voditelj grupe koji je imenovan od Strane vodstva, tj. uprave. Tijekom izrade dijagrama rasprave trebaju biti svedene na minimum, a čime također upravlja voditelj grupe. Rasprava služi, u pravilu, samo za poticanje “oluje mozgova” (brainstorming), a rezultat “oluje mozgova” pretače se u dijagram. Ishikawa dijagramom se stvara brza slika o problemu koji se rješava, te se vrlo efikasno dobiva odraz kolektivnog znanja.
Prilikom primjene Dijagrama uzrok-posljedica učesnici konstruiraju grafički prikaz uzroka organiziranih tako da pokažu njihov odnos sa specifičnom posljedicom.
Konstruiranje dijagrama se sastoji od sljedećih koraka:
1. Identificiranje posljedice (problema) – npr. velika potrošnja goriva
2. Identificiranje uzroka – npr. greške osoblja, nezadovoljavajući materijali ili metode vožnje
3. Identifikacija drugih faktora koji utječu na pojavu uzroka – npr. do pojave uzroka korištenje neodgovarajućih metoda vožnje može dovesti prebrza vožnja, vožnja u pogrešnoj brzini itd.
Identifikacija drugih faktora koji utječu na pojavu uzroka se najlakše provodi nizom pitanja zašto.
Primjer korištenja Ishikawinog dijagrama za identifikaciju uzroka problema velike potrošnje goriva:
Analiza dijagrama
Analiza pomaže da se identificiraju uzroci koji opravdavaju daljnje istraživanje. Pošto "dijagram uzrok-posljedica" identificira samo moguće uzroke tim u daljem radu može odrediti uzroke na koje će se prvo fokusirati. Prilikom analize dijagrama najvažnije je identificirati uzroke na kojima se mogu poduzeti odgovarajuće i prikladne aktivnosti kako bi se postojeći utjecaj uklonio ili barem minimizirao na najmonju moguću mjeru.
Izrada ovakvog dijagrama sama po sebi je edukativnog karaktera, jer se kroz izradu ovakvog dijagrama može puno toga naučiti o nekom konkretnom problemu, tj. o uzrocima tog problema. Dijagram Riblja kost također predstavlja razinu znanja koju posjeduje tim za rješavanje problema. Taj dijagram je isto tako jako dobar jer rezultira s aktivnim traženjem za uzrocima problema. Na osnovi ovog dijagrama mogu se ispitati, potvrditi ili odbaciti različiti mogući uzroci, sa svrhom koncentriranja na težinu određenih uzroka.
Ne treba smetnuti s uma i da ovakav dijagram također ima i nedostataka. Jedan od njih je kada se radi o nekom vrlo složenom problemu, koji ima mnogo mogućih uzroka i poduzroka, pa onda dolazi do nepreglednosti i glomaznosti dijagrama.
Primjena ovog dijagrama je široka, tj. taj dijagram je univerzalno primjenjiv naročito za poboljšanje procesa sa svrhom optimiziranja, produktivnosti, troškova itd., te za analizu grešaka, reklamacija i drugih nedostataka. Primjena ovog dijagrama je također vrlo dobra kada se radi o nekim kompleksnim strukturama, tada se pomoću tog dijagrama vrlo dobro može vizualizirati te kompleksne strukture kako bi one postale preglednije.
Izvor:ASQ i QUALITYQURUS