Nedjelja 27 Ruj 2020
Ispis

Pregled statističkih metoda koje se upotrebljavaju u upravljanju kakvoćom

hmd1U suradnji s HMD -om objavljujemo članak naziva "Pregled statističkih metoda koje se upotrebljavaju u upravljanju kakvoćom" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 2/2014) čiji je autor Mirko Vuković, dipl. ing.

Suvremena industrijska proizvodnja veoma je složena, a broj čimbenika koji mogu utjecati na promjene u proizvodnome procesu veoma velik. Kako bi se iz procesa dobili predvidljivi rezultati, potrebno je osigurati stabilnost procesa, odnosno smanjiti njegovu promjenjivost. Za to je potrebno uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja procesom. Za ispravno upravljanje procesom potrebno je osigurati odgovarajuću povratnu vezu kojom se neposredno otkrivaju neispravnosti odnosno odstupanja od predviđenih proizvodnih značajka na temelju kojih se mogu provoditi pravodobni zahvati u proces, odnosno upravljati procesom.

Stoga je sposobnost otkrivanja i uklanjanja prevelikih odstupanja od predviđenih proizvodnih značajka jedan od odlučujućih čimbenika uspješne proizvodnje. Takva odstupanja mogu biti slučajna i sustavna. Slučajna odstupanja izazivaju mnogobrojni slučajni čimbenici i ona imaju neznatno djelovanje na kakvoću proizvoda.

Za razliku od slučajnih promjena pojava sustavnih promjena rezultat je poremećaja proizvodnoga procesa (dotrajalosti oruđa, promjene kakvoće ulaznih proizvoda i gradiva, neispravna rada strojeva, nedostatna školovanja radnika i sl.) i zahtijeva otklanjanje uzroka. Svrha je upravljanja proizvodnjom brzo
otkrivanje nastanka takvih promjena i njihova intenziteta te pravodobno otklanjanje njihovih tehnoloških i organizacijskih uzroka.

Temeljno su oruđe za mjerenje značajka procesa na temelju razmjerno ograničene količine podataka različite statističke metode koje omogućuju bolju uporabu dostupnih podataka za donošenje odluka o upravljanju procesima i proizvodima te tako mogu poslužiti za neprekidno poboljšavanje njihove kakvoće.

Statističke metode upravljanja kakvoćom prvi je uveo u primjenu Walter Shewhart dvadesetih godina prošloga stoljeća u Bellovim laboratorijima. Shewhart je pokazao kako se primjenom statističkih metoda mogu identificirati i mjeriti promjenjivosti u procesu.

Prve je norme iz području statističkog upravljanja kakvoćom izradila i upotrebljavala američka vojska tijekom Drugoga svjetskog rata za potrebe vojnih nabava. Neke od tih norma, kao što su norme za prihvaćanje uzorkovanjem prema atributima i varijablama, prihvatili su praktički u nepromijenjenom obliku i Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) i Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo (IEC). Statističke se metode upotrebljavaju i u području mjeriteljstva za ovjeravanje mjerila koja se masovno upotrebljavaju (brojila električne energije, plinomjera, vodomjera itd. te mjeriteljskom nadzoru nad pretpakovinama) te su i međunarodne i europske mjeriteljske organizacije donijele velik broj preporuka i uputa za primjenu statističkih metoda u području mjeriteljstva.

U nastavku ćemo dati kratak opis karakterističnih skupina statističkih metoda koje se primjenjuju u industriji oslanjajući se prije svega na opise tih metoda dane u normi ISO/TR 10017.

Opisne statistike
Naziv opisna statistika odnosi se na postupke za sažet prikaz količinskih podataka na takav način koji otkriva značajke njihove razdiobe, od kojih su najčešće prosječna vrijednost i rasipanje (koje se obično mjeri rasponom ili standardnim odstupanjem) te oblik razdiobe podataka.

Podatci koje pruža opisna statistika često se mogu lako i djelotvorno prenijeti nizom grafičkih metoda koje daju razmjerno jednostavne prikaze takvih podataka, kao što su dijagram pravca razvoja (koji se također naziva i dijagramom hoda), što je grafički prikaz promatrane značajke u nekome vremenskom razdoblju radi praćenja njezina ponašanja, dijagram rasipanja koji služi za ocjenu odnosa između dviju varijabla crtanjem jedne varijable na osi x, a druge na osi y i histogram, koji opisuje razdiobu vrijednosti promatrane značajke.

Postoji velik broj grafičkih metoda koje pomažu pri tumačenju i analizi podataka. One se kreću od razmjerno jednostavnih oruđa (kao što su histogrami i kružni dijagrami) pa do onih složenijih kao što su npr. dijagrami vjerojatnosti i dijagrami koji uključuju više dimenzija i varijabla.

Grafičke su metode korisne jer često mogu otkriti neobična svojstva podataka koja se ne bi mogla lako otkriti količinskom analizom. One imaju široku uporabu pri istraživanju odnosa između varijabla i parametara koji opisuju takve odnose. Opisne statistike pružaju učinkovit i razmjerno jednostavan način sažetoga prikazivanja podataka, pogotovo za nespecijaliste, te su obično prvi korak u količinskoj analizi podataka i uporabi drugih statističkih postupaka, čime su neizravno uključene u mnoge statističke metode, te ih treba smatrati temeljnom sastavnicom statističke analize.

Opisne statistike daju količinske mjere značajka (kao što su prosjek i standardno odstupanje) podataka iz uzorka. Međutim takve su mjere podložne ograničenjima zbog veličine uzorka i primijenjene metode uzorkovanja. One se ne mogu smatrati valjanim procjenama značajka populacije iz koje je uzet uzorak ako nisu zadovoljene temeljne statističke pretpostavke.

Opisne statistike imaju korisnu primjenu u gotovo svim područjima u kojima se analiziraju podatci. One mogu dati podatke o proizvodu, procesu ili kojemu drugom aspektu sustava upravljanja kakvoćom, a mogu se upotrebljavati i za upravine ocjene. Primjeri su takvih primjena sažeti pregled ključnih mjera značajka proizvoda kao što su srednja vrijednost i rasipanje, opis ponašanja nekoga parametra procesa, opis vremena isporuke ili odaziva na poziv u uslužnim djelatnostima, sažet prikaz podataka iz anketa kupaca, slikovni prikaz mjernih podataka, prikaz razdiobe procesnih značajka s pomoću histograma, prikaz rezultata značajka proizvoda tijekom vremena s pomoću dijagrama pravca razvoja, procjena mogućih odnosa između procesnih varijabla i rezultata dobivenih iz dijagrama rasipanja.

Planiranje pokusa
Planiranje pokusa odnosi se na istraživanja koja se provode na planiran način i koja se pri izvođenju zaključaka oslanjaju na statističku procjenu rezultata. Pri planiranju pokusa obično se u sustav koji se ispituje uvode promjene i provodi statistička procjena djelovanja takvih promjena na sustav kako bi se vrednovale značajke sustava ili istražio utjecaj jednoga ili više čimbenika na značajke sustava.

Postoji više metoda koje se mogu upotrijebiti za analizu podataka iz pokusa. One se kreću od analitičkih metoda, kao što su analiza varijancije (ANOVA), do onih koje su po prirodi više grafičke, kao što su dijagrami vjerojatnosti. Planiranje pokusa može se upotrebljavati za procjenu neke značajke proizvoda, procesa ili sustava. Posebno je korisno za istraživanje složenih sustava na čije rezultate može utjecati više čimbenika. Cilj pokusa može biti postizanje maksimuma, optimizacija promatrane značajke ili smanjenje promjenjivosti. Planiranje pokusa može se upotrebljavati za utvrđivanje utjecajnih čimbenika na sustav, veličinu njihova utjecaja i njihove međusobne odnose. Dobiveni se rezultati mogu upotrijebiti za olakšavanje projektiranja i razvoja proizvoda ili procesa, ili za upravljanje postojećim sustavima ili njihovo poboljšavanje.

Podatci dobiveni planiranjem pokusa mogu se upotrijebiti za konstrukciju matematičkog modela koji opisuje promatrane značajke sustava kao funkciju utjecajnih čimbenika, s određenim ograničenjima. Takav se model može upotrebljavati za predviđanja. Glavna je prednost planiranja pokusa njegova učinkovitost i ekonomičnost u istraživanju učinaka više različitih čimbenika u procesu te sposobnost utvrđivanja međudjelovanja između različitih čimbenika koje može dovesti do dubljeg razumijevanja procesa, što je posebno korisno kad je riječ o složenim procesima (npr. procesima koji uključuju velik broj potencijalno utjecajnih čimbenika).

U svim sustavima postoji određena razina svojstvenih odstupanja (koja se često prikladno nazivaju šumom) koja katkad mogu zamagliti rezultate istraživanja i dovesti do pogrešnih zaključaka. Drugi su mogući izvori pogrešaka brkanje nepoznatih (ili jednostavno neprepoznanih) čimbenika koji mogu biti prisutni ili ovisnosti između različitih čimbenika u sustavu. Rizik od takvih pogrešaka može se ublažiti dobro planiranim pokusima. Ti se rizici nikad ne mogu potpuno ukloniti, što treba imati na umu kad se donose zaključci.

Planiranje pokusa široko se upotrebljava za utvrđivanje utjecajnih čimbenika u složenim procesima te za upravljanje ili poboljšanje srednje vrijednosti ili smanjenje promjenjivosti nekih važnih značajka (kao što su rezultat procesa, čvrstoća proizvoda, izdržljivost ili razina šuma). S takvim se pokusima često susreće u proizvodnji elektroničkih sastavnica, automobila i kemikalija. Planiranje pokusa često se upotrebljava i u drugim područjima kao što su poljoprivreda ili medicina.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 2/2014). Više podataka o časopisu možete pronaći na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD

1
22
17
10
2
16 1
5
9
8
4
Crolablogo
11
13
HGK Grb
21
24 M
15
Adria Logo
Icr M

PREVODITELJ

Croatian English French German Italian Slovenian Spanish

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

TCG

METROTEKA

NAJČITANIJE

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

ZNAKOVI KVALITETE

LITERATURA

EG

LINKOVI

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće