Što je ''calibration''?

Detalji

Kreirano Subota, 19 Siječanj 2013 23:05

Hitovi: 74443

Engleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

Englesko-hrvatski rječnik daje slijedeće moguće prijevode riječi 'calibration': baždarenje, graduiranje, kalibracija, kalibriranje, podešavanje, umjeravanje.
Baždarenje je pojam koji se ranije koristio, a odnosio se prvenstveno na ovjeravanje mjerila u zakonskom području. O razlikama između ovjeravanja i umjeravanja mjerila bit će riječi u jednom od narednih članaka.

Dakle, osnovno značenje riječi 'calibration' jest umjeravanje. Prema Međunarodnom mjeriteljskom rječniku (JCGM 200:2008), umjeravanje je 'radnja kojom se pod određenim uvjetima u prvome koraku uspostavlja odnos između vrijednosti veličine s mjernim nesigurnostima koje daju mjerni etaloni i odgovarajućih pokazivanja kojima su pridružene mjerne nesigurnosti, a u drugome koraku ti se podaci upotrebljavaju za uspostavljanje odnosa za dobivanje mjernog rezultata iz pokazivanja'.
Umjeravanje je pojam koji se povezuje s pojmom mjerne sljedivosti, budući da se ona ostvaruje neprekinutim lancem umjeravanja. Prema međunarodnoj normi HRN EN ISO/IEC 17025, ''sva oprema koja se upotrebljava za ispitivanja i/ili umjeravanja, uključujući opremu za pomoćna mjerenja (npr. okolišnih uvjeta) koja ima važan učinak na točnost ili valjanost rezultata ispitivanja, umjeravanja ili uzorkovanja mora se prije stavljanja u rad umjeriti.'' Umjeravanje mjerila provodi se mjernim etalonima, tj. mjerilima koja služe kao referenca za utvrđivanje vrijednosti veličina i pridružene mjerne nesigurnosti za dodjelu mjernih rezultata druge veličine iste vrste, uspostavljajući mjeriteljsku sljedivost. Mjerni etalon precizniji je od mjerila, na višoj je razini hijerarhijske ljestvice sljedivosti i ima manju mjernu nesigurnost od mjerila koja se njime umjeravanju. Umjeravanjem mjerila se dobije informacija koliko uređaj odstupa od vrijednosti koja bi se dobila mjerenjem s primarnim etalonom (etalon prema kojemu se ostvaruje sljedivost, tj. kojemu je mjerna nesigurnost jednaka nuli), a ovisno o uređaju i druge važne informacije za utvrđivanje kako se pokazivanje mjerila može dovesti u vezu s primarnim etalonom (npr. informacija o otklonu termometra). Laboratoriji koji provode umjeravanja nazivaju se umjernim laboratorijima (calibration laboratories), a razlikuju se nacionalni umjerni laboratoriji, koji su dužni osigurati sljedivost mjernih veličina na nacionalnoj razini, i ostali umjerni laboratoriji kojima je glavna uloga ostvarivanje sljedivosti za mjerenja koja provode ispitni laboratoriji.

U napomeni 2 definicije umjeravanja u Međunarodnom mjeriteljskom rječniku kaže se da se ''umjeravanje ne treba brkati s ugađanjem mjernog sustava koje se često pogrešno naziva »samoumjeravanjem« (self-calibration) niti s ovjeravanjem umjeravanja (verification of calibration)''.
Događa se da je neke instrumente prije puštanja u pogon potrebno postaviti na način da bi se uopće moglo provesti mjerenje. U tom smislu, uobičajeno se u kolokvijalnom govoru kaže da se instrument 'kalibrira' (čak ponekad se koristi i riječ 'baždari'). Međutim, ovakvo postavljanje instrumenta u rad nije umjeravanje, budući da nema uspostavljanja nikakvog odnosa  između vrijednosti veličine s mjernim nesigurnostima. Ponekad se pri takvom postavljanju koriste odgovarajući (certificirani) referentni materijali, ali ni u tom slučaju nije riječ o umjeravanju, nego o nužnom postupku postavljanja instrumenta u rad, da bi se on mogao pripremiti za mjerenja koja donose odgovarajuće rezultate.

U nekim slučajevima riječ 'calibration' upotrebljava se, a da uopće nije riječ o umjeravanju, nego više o ispitivanju. Tako, npr. ispitivanje volumena vodoravnih valjkastih spremnika u naftnoj industriji, koje se provodi umjerenom opremom, naziva se 'calibration of horizontal cylindrical tanks'. U međunarodnoj normi ISO 12917-1 (Petroleum and liquid petroleum products - Calibration of horizontal cylindrical tanks - Part 1: Manual methods) opisan je postupak ispitivanja volumena spremnika. Da nije riječ o umjeravanju (iako se upotrebljava riječ 'calibration') jasno je iz toga što spremnici u ovom slučaju nisu mjerni instrumenti kojima se mjeri odgovarajući volumen. Iako bi se ovo moglo promatrati kao umjeravanje bez mjerne sljedivosti, ipak bi bilo nepotrebno i zbunjujuće ispitivanje volumena spremnika nazivati umjeravanjem spremnika, iako se u engleskom izričaju za tu radnju koristi riječ 'calibration'.

Kao što se može zaključiti iz navedenog, potrebno je biti vrlo oprezan kad se pojam 'calibration' prevodi na hrvatski jezik. Iako mu jest osnovno značenje 'umjeravanje', postoje situacije u kojima je neprikladno 'calibration' prevesti s 'umjeravanje'. Neke riječi, kao što je npr. baždarenje, najbolje je izbjegavati jer donose dodatnu pomutnju u pojmovniku koji se tiče mjeriteljstva i tehničke infrastrukture kvalitete. Potrebno je dobro poznavati što je umjeravanje, ispitivanje te postavljanje instrumenta u rad, kako bi se u odgovarajućim situacijama 'calibration' preveo na pravi način tako da se ne izgubi smisao o kojoj je radnji riječ.

Izvor:SVIJET KVALITETE