Srijeda 27 Stu 2024
Ispis

ISO 22301 – kako upravljati kontinuitetom poslovanja?

spm12U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "ISO 22301 – kako upravljati kontinuitetom poslovanja?" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 1/2017) čiji je autor mr. sc. Igor Liščić.

Današnji svijet obilježen je sve većim brojem različitih događaja koji imaju obilježja manjih ili većih katastrofa, i prirodnih (potresi, poplave, požari…) i onih izazvanih ljudskim djelovanjem (teroristički napadi, ratovi, nemiri i drugo). Osim događaja koji imaju svoju uočljivu fizičku manifestaciju, u vremenu sveopće globalizacije i informatizacije sve je više i onih koji su vezani za informacije i informacijske sustave (kibernetički napadi, kvarovi i pogreške informacijskih sustava, gubitci podataka i slično). Mogućnost ostvarenja tih prijetnji izazov je na koji moraju obratiti pozornost vodstva gotovo svih poduzeća, neovisno o veličini i djelatnosti, i to iz vrlo jednostavnoga razloga: ako poduzeće nije spremno učinkovito odgovoriti na pojavu ozbiljne havarije, to može značiti njegov nestanak s tržišta. Tako je, na primjer, jedno istraživanje koje je proveo Business Continuity Institute, 80 % poduzeća koja su bila pogođena značajnijim incidentom, a koja nisu imala uvedeno upravljanje kontinuitetom poslovanja, nestalo s tržišta unutar 13 mjeseci nakon havarije.

Kako bi se osigurao nastavak poslovanja nakon havarije, u nekim djelatnostima (financijski sektor, zdravstvene institucije, infrastrukturne djelatnosti – opskrba električnom energijom, vodom, telekomunikacije) regulativom su propisane obveze poduzeća u pogledu planiranja kontinuiteta poslovanja, dok se kod drugih poduzeća sve više odlučuje na sustavno upravljanje kontinuitetom poslovanja jednostavno zato što su troškovi uvođenja neusporedivo manji od potencijalnih gubitaka. U ovome će članku biti prikazan pregled osnovnih sastavnica sustava upravljanja kontinuitetom poslovanja, zasnovanom na strukturi propisanoj u međunarodnoj normi ISO 22301:2012 „Društvena sigurnost – Upravljanje kontinuitetom poslovanja – Zahtjevi“.

Povijesni razvoj
Ozbiljnija primjena planiranja opravka od havarije (Disaster Recovery) pojavljuje se kao odgovor na prirodne nepogode i terorističke napade tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća, i to najviše u području informatičkih podatkovnih centara. Tako je s jedne strane upravljanje kontinuitetom poslovanja od samih početaka vezano uz sigurnost informacijskih sustava. Ta je povezanost vidljiva i u normi ISO 27001, Sustavi upravljanja informacijskom sigurnošću – Zahtjevi, u kojoj je u zahtjeve uključeno upravljanje kontinuitetom poslovanja (BCM- Business Continuity Management). S druge strane pokazala se i sve veća potreba za cjelovitim upravljanjem kontinuitetom poslovanja, koje će poduzećima omogućiti da učinkovito odgovore na krizne situacije koje ne moraju ugrožavati samo informacijski sustav i koje će u sebi uključivati sve poslovne procese. Kao rezultat tih nastojanja British Standards Institution (BSI) 2006 godine objavljuje normu BS 25999-1 Business Continuity Management – Code of Practice. Norma BS 25999-1 ujedno je i prva norma prema kojoj se mogao certificirati sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja. Približno u isto vrijeme međunarodna organizacija za normizaciju ISO, u sklopu tehničkog komiteta TC 223 Societal Security, započinje rad na novome nizu norma kojim bi pokrila to područje. Konačno, u svibnju 2012. godine ISO objavljuje normu ISO 22301 Business Continuity Management Systems — Requirements, koja uspostavlja zahtjeve za certifikaciju, a krajem iste godine i normu ISO 22313 Business Continuity Management Systems — Guidance, koja je vodič za ispunjavanje zahtjeva iz norme ISO 22301. Prema podatcima ISO-a (ISO Survey 2015) do kraja 2015 godine certificirano je 3133 poduzeća, najviše u Aziji i Europi.

Struktura i ključni elementi norme ISO 22301
Struktura norme ISO 22301:2012 zasnovana je na Dodatku SL (Annex SL), kojim je organizacija ISO definirala istovjetan okvir za sve norme koje se odnose na sustave upravljanja (kvaliteta, okoliš, informacijska sigurnost,…), te na poznatom Demingovu krugu (Plan – Do – Check – Act). Dodatak SL ISO je objavio 2012. godine, a njime je definirana takozvana struktura visoke razine (High Level Structure), koju čini deset poglavlja. Sve norme u izdanju ISO-a koje se odnose na upravljačke sustave (ISO 9001, ISO 14001, ISO 27001, …) moraju imati strukturu u skladu s ovim dokumentom. Zahtjevi koje mora ispuniti poduzeće koje želi primijeniti određenu normu sadržani su u poglavljima od 4 do 10. Veza između Demingova kruga i poglavlja norme ISO 22301 prikazana je u tablici u nastavku. Srž je norme poglavlje 8. u kojemu su sadržani svi specifični zahtjevi norme ISO 22301, dok su ostala poglavlja uglavnom ista ili slična odgovarajućim zahtjevima u ostalim normama sustava upravljanja.
Stoga će u nastavku detaljnije biti obrađeno poglavlje 8. i to poglavito:
– analiza utjecaja na poslovanje
– procjena rizika
– strategija kontinuiteta poslovanja
– postupci upravljanja kontinuitetom poslovanja te
– vježbe i testiranja.

Analiza utjecaja na poslovanje
Analiza utjecaja na poslovanje ili BIA (od engleskoga naziva Business Impact Analyse) ključni je element u uspostavi sustava upravljanja kontinuitetom poslovanja. Prvi korak u analizi utjecaja na poslovanje utvrđivanje je onih aktivnosti bez kojih poduzeće ne može isporučiti svojim kupcima proizvode i usluge. Nakon što su te aktivnosti utvrđene, potrebno je procijeniti mogući utjecaj njihova prekida na poslovanje poduzeća, uzima se u obzir protok vremena od nastanka prekida.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 1/2017). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD

1
17
Siq N
10
Dnv L Nov
16 1
5
8
4
Crolablogo
13
25 TUV
11
Adria Logo
HGK Grb
24 M
Icr M

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

METROTEKA

SIQ

NAJČITANIJE

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

LITERATURA

MENADŽMENT

EG

LINKOVI

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće