Utorak 18 Svi 2021
Ispis

Laboratorijski sustav upravljanja informacijama

spmzg1U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Laboratorijski sustav upravljanja informacijama" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 4/2019) čiji je autor Zlatko Grgić, dipl. ing. univ. spec.

Laboratoriji se u svojemu radu mogu koristiti različitim računalnim i neračunalnim sustavima za upravljanje podatcima i informacija. Laboratorijski sustav upravljanja informacijama (Laboratory Information Management Systems, LIMS) sve se više upotrebljava za prikupljanje, obradu, zapisivanje, izvještavanje, pohranu ili pronalaženje podataka ili informacija. On u sebi integrira obradu teksta, baze podataka, proračunske tablice, obradu i čuvanje podataka te potpuno praćenje rada u laboratoriju. Taj sustav može biti neovisan sustav ili dio većega sustava neke organizacije koja ima razvijen informacijski sustav.

Prihvat podataka u laboratorijski sustav upravljanja informacijama može biti u obliku ručnoga unosa, izravnoga preuzimanja s uređaja, prijenosa s uređaja putem različiti diskova, čitanja s pomoću čitača kartica, čitača kodova ili slično, za potvrđivanje unosa može se koristiti i čitač pametnih kartica, moderne tehnologije nude niz mogućnosti koje olakšavaju obradu i autorizaciju podataka što može biti vrlo korisno za pohranu, dostupnost, pronalaženje i olakšanu obradu podataka. Podatci i informacije koje se prikupljaju putem laboratorijskoga informacijskog sustava mogu se pohranjivati na poslužiocima, oblacima, vanjskim tvrdim diskovima te na različite načine uz uvjet da se osigura njihova sigurnost, cjelovitost i povjerljivost.

Podatci i informacije
Najprije treba razjasniti razlike između podataka i informacija jer ti pojmovi nisu jednoznačni. Međunarodna norma HRN EN ISO/IEC 17025:2017 razlikuje nadzor nad podatcima i upravljanje informacijama. Dakle, što je podatak, a što informacija? Podatak je jednostavna neobrađena izolirana misaona činjenica koja ima neko značenje. On je nematerijalan i predstavlja znakovni, zvučni ili slikovni prikaz činjenica i pojmova koji opisuju svojstva objekata i njihovih odnosa u vremenu i prostoru. Obradom podataka dobiva se informacija.

Za razliku od podatka, informacija je rezultat analize i organizacije podataka tako da daje određeno znanje primatelju informacije. Ona postaje znanje kad postoji tumačenje, odnosno kad je stavljena u kontekst ili kad joj je dano značenje. Informaciju čine podatci kojima je dano značenje putem relacijskih veza, odnosno organizirani podatci koji su uređeni za bolje shvaćanje i razumijevanje. Značenje informacije može, ali i ne mora, biti korisno. Iz pojmova podataka i informacija proizlazi i pojam znanja. Znanje je odgovarajuća zbirka korisnih informacija. Dakle, znanje čine organizirane informacije koje se mogu koristiti za stvaranje novih značenja i podataka s pomoću ljudske sposobnosti koja može poduzeti djelotvorne postupke u raznolikim i neizvjesnim situacijama.

Informacija se, dakle, dobiva iz podataka. Na primjer, ako nam je potrebna informacija o srednjoj temperaturi u laboratoriju tijekom provedbe nekoga laboratorijskog procesa, tu informaciju možemo dobiti iz podataka njihovom obradom. Vrijednost temperature može se očitavati, automatski ili ručno, tijekom određenoga razdoblja koje može biti 5 sekundi, 10 sekundi, pola minute ili slično. Tijekom trajanja laboratorijskoga procesa tako se može skupiti niz podataka. Iz toga niza podataka njihovom obradom (npr. izračunom srednje vrijednosti i standardnoga odstupanja) može se doći do potrebne informacije.

Nadzor nad podatcima
Laboratoriji mogu prikupljati podatke na različite načine. Prikupljanjem podataka nastaju baze podataka. Za laboratorij najvažniji su oni podatci koji se tiču laboratorijskoga procesa. Ti se podatci prikupljaju radi obrade da bi se dobile potrebne informacije. Cilj je laboratorija doći do određenoga rezultata, a taj se rezultat temelji na prikupljenim podatcima. Podatci se u laboratoriju mogu prikupljati:
a) izravno, neposrednim opažanjem ili očitanjem vrijednosti te bilježenjem te vrijednosti
b) automatski, s pomoću programske podrške, programa za prikupljanje podataka ili bilježenjem vrijednosti u memoriju uređaja i slično
c) kombinirano (zapisivanjem i elektronički).

Do podataka se dolazi izravnim mjerenjem, eksperimentom, bilježenjem određenih vrijednosti u vremenu i prostoru ili slično. Oni mogu postojati u nizu različitih oblika, u obliku ručnih zapisa, u memoriji uređaja, u memoriji računala, u oblaku i drugo. Bez obzira gdje su podatci pohranjeni, vrlo je važno voditi brigu o njihovoj sigurnosti i dostupnosti.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 4/2019). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD

1
17
10
2
16 1
5
9
8
4
Crolablogo
13
11
Adria Logo
HGK Grb
24 M
Icr M
24

PREVODITELJ

Croatian English French German Italian Slovenian Spanish

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

METROTEKA

TQV

NAJČITANIJE

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

ZNAKOVI KVALITETE

LITERATURA

EG

LINKOVI

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće