Četvrtak 28 Stu 2024
Ispis

Uredba (EZ) br. 764/2008

764Uredba (EZ) br. 764/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju postupaka koji se odnose na primjenu određenih nacionalnih tehničkih propisa na proizvode koji se zakonito stavljaju na tržište u drugoj državi članici, uređuje pravila i postupke koje moraju primjenjivati nadležna tijela država članica kada na temelju nacionalnih tehničkih pravila donose odluke upućene gospodarskim subjektima u odnosu na bilo koji proizvod, a koje bi mogle predstavljati prepreku slobodi kretanja roba koje se zakonito prodaju u drugoj državi članici.

Načelo međusobnog priznavanja, koje proizlazi iz sudske prakse Suda Europske zajednice, jedan je od načina osiguranja slobode kretanja roba na unutarnjem tržištu. Međusobno priznavanje odnosi se na proizvode na koje se primjenjuju propisi Zajednice za usklađivanje proizvoda koji ne ulaze u područje primjene takvih propisa. Unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojemu je sloboda kretanja robe osigurana Ugovorom, kojim se zabranjuju mjere s istovrsnim učinkom količinskim ograničenjima uvoza. Ta zabrana obuhvaća sve nacionalne mjere koje mogu, izravno ili neizravno, stvarno ili potencijalno, ometati trgovinu robom unutar Zajednice.

Prepreke slobodi kretanja robe između država članica mogu nezakonito stvoriti nadležna tijela država članica koja, zbog neusklađenosti zakonodavstava, mogu na proizvode koji se zakonito stavljaju na tržište u drugim državama članicama primjenjivati tehničke propise kojima se utvrđuju zahtjevi kojima ti proizvodi trebaju udovoljavati, kao što su propisi koji se odnose na naziv, oblik, veličinu, težinu, sastav, prezentiranje, označivanje i pakiranje. Primjena takvih propisa na proizvode koji se zakonito stavljaju na tržište u drugoj državi članici može biti u suprotnosti s člancima 28. i 30. Ugovora, čak i ako se primjenjuju bez razlike na sve proizvode.

764 2Sukladno tome načelu država članica ne smije zabraniti na vlastitom teritoriju prodaju proizvoda koji se zakonito prodaju u drugoj državi članici, čak i ako su predmetni proizvodi proizvedeni sukladno tehničkim pravilima različitim od onih koja se primjenjuju na domaće proizvode. Načelo uzajamnog priznavanja, koje proizlazi iz sudske prakse Suda Europskih zajednica, jedan je od načina osiguranja slobode kretanja robe na unutarnjem tržištu. Uzajamno se priznavanje odnosi na proizvode na koje se ne primjenjuje usklađeno zakonodavstvo Zajednice ili na aspekte proizvoda koji nisu obuhvaćeni takvim zakonodavstvom. Prema tom načelu, država članica ne smije na svom državnom području zabraniti prodaju proizvoda koji se zakonito stavljaju na tržište u drugoj državi članici, čak i ako su ti proizvodi proizvedeni u skladu s tehničkim propisima različitima od onih koji se primjenjuju na domaće proizvode. Jedina iznimka od tog načela su ograničenja koja su opravdana razlozima utvrđenim u članku 30. Ugovora ili na temelju drugih, prevladavajućih  razloga od javnog interesa i koji su proporcionalni postavljenom cilju.

Uredba primjenjuje na administrativne odluke upućene gospodarskim subjektima, bilo donesene ili koje se namjeravaju donijeti, na temelju tehničkog propisa kako je definiran u stavku 2. u odnosu na bilo koji proizvod, uključujući poljoprivredne proizvode i proizvode ribarstva, koji se zakonito stavljaju na tržište u drugoj državi članici, ako je izravni ili neizravni učinak takve odluke jedan od sljedećih:
(a) zabrana stavljanja na tržište tog proizvoda ili te vrste proizvoda;
(b) izmjena ili dodatno ispitivanje tog proizvoda ili te vrste proizvoda prije njegova stavljanja na tržište ili održavanja na tržištu;
(c) povlačenje toga proizvoda ili te vrste proizvoda s tržišta.

Ako nadležno tijelo namjerava donijeti takvu odluku, mora poslati gospodarskom subjektu identificiranom u skladu s člankom 8. pisanu obavijest o svojoj namjeri, te navesti tehnički propis na kojem će se predmetna odluka temeljiti i tehničke ili znanstvene dokaze o tome:
(a) da je namjeravana odluka opravdana jednim od razloga od javnog interesa utvrđenih u članku 30. Ugovora ili upućivanjem na druge više razloge od javnog interesa; i
(b) da je namjeravana odluka primjerena radi ostvarivanja postavljenog cilja i da ne prelazi ono  što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
Svaka se namjeravana odluka temelji na karakteristikama dotičnog proizvoda ili vrste proizvoda.
Nadležno tijelo odmah obavješćuje gospodarski subjekt identificiran u skladu s člankom 8. i Komisiju o svakoj takvoj odluci te za takvu obavijest prilaže tehnički ili znanstveni dokaz.
Države članice određuju kontaktne točke za proizvode na svom državnom području  i priopćavaju njihove podatke za kontakt drugim državama članicama i Komisiji.

Komisija sastavlja i redovito ažurira popis kontaktnih točaka za proizvode, te ga objavljuje u Službenom listu Europske unije. Komisija također te podatke stavlja na raspolaganje na internetskim stranicama.
Na zahtjev gospodarskog subjekta ili nadležnog tijela druge države članice kontaktne točke za proizvode pružaju, između ostalog, podatke o:
(a) tehničkim propisima primjenjivim na određenu vrstu proizvoda na državnom području na kojemu su te kontaktne točke za proizvode ustanovljene i podatke o tome je li ta vrsta proizvoda podložna zahtjevu prethodnog odobrenja u skladu sa zakonima svoje države članice, kao i podatke koji se odnose na načelo uzajamnog priznavanja i primjenu ove Uredbe na državnom području te države članice;
(b) podacima za kontakt nadležnih tijela u toj državi članici putem kojih ih se može izravno kontaktirati, uključujući pojedinosti o tijelima odgovornim za nadzor nad provedbom dotičnih tehničkih propisa na državnom području te države članice;
(c) pravnim lijekovima općenito dostupnima na državnom području te države članice u slučaju spora između nadležnih tijela i gospodarskog subjekta.
Komisija može, u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 13. stavka 2., uspostaviti telematsku mrežu za provedbu odredaba ove Uredbe u vezi s razmjenom podataka između kontaktnih točaka za proizvode i/ili nadležnih tijela država članica.


Izvor:SVIJET KVALITETE

1
17
Siq N
10
Dnv L Nov
16 1
5
8
4
Crolablogo
13
25 TUV
11
Adria Logo
HGK Grb
24 M
Icr M

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

METROTEKA

SIQ

NAJČITANIJE

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

LITERATURA

MENADŽMENT

EG

LINKOVI

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće