Intelektualno vlasništvo
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 24 Travanj 2014 07:01
- Hitovi: 3767
Zbog stalno prisutne opasnosti od uništenja ili gubitka raznih dobara ili njihove neovlaštene uporabe, tijekom povijesti razvijeni su brojni načini zaštite odgovarajućim metodama te odgovarajući sustav pravne zaštite vlasništva.
Proizvodi ljudskog uma predstavljaju nematerijalna dobra, čija je vrijednost u umnožavanju, upotrebi i prikazivanju drugim ljudima, pa ih nije moguće zaštititi mjerama fizičke zaštite te je stoga razvijen sustav pravne zaštite intelektualnog vlasništva. Neovlaštena uporaba ili umnožavanje predmeta intelektualnog vlasništva predstavlja povredu prava, a pravo vlasnika na raspolaganje, uporabu i stjecanje koristi, štiti se sredstvima i institucijama pravnog sustava.
Intelektualno vlasništvo obuhvaća autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasništva.
Autorsko pravo je isključivo pravo autora na raspolaganje njihovim književnim, znanstvenim ili umjetničkim djelima, te djelima iz drugih područja stvaralaštva; srodna prava na sličan način odnose se na prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i emitiranja radija i televizije.
Industrijsko vlasništvo obuhvaća prava kojima proizvođači štite od konkurenata svoje poslovne interese, položaj na tržištu i sredstva uložena u istraživanje, razvoj i promociju.
Pojedine aspekte ili svojstva nekog proizvoda moguće je zaštititi kroz jedan ili više raznih oblika intelektualnog vlasništva, koji se međusobno nadopunjuju. Patentom se štiti novo rješenje nekog tehničkog problema, industrijskim dizajnom štiti se novi vanjski oblik ili izgled proizvoda, a žigom se štiti neki znak koji služi za razlikovanje od sličnih proizvoda i/ili usluga na tržištu.
Patent je pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, a obično se odnosi na određeni proizvod, postupak ili primjenu. To je pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskog iskorištavanja izuma iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti. Patent se pod istim uvjetima priznaje i za izum koji se odnosi na proizvod od biološkog materijala, postupak kojim je taj biološki materijal proizveden/prerađen/upotrijebljen ili biološki materijal izoliran iz prirodnog okruženja ili proizveden tehničkim postupkom, čak i ako se ranije nalazio u prirodi. Patent traje 20 godina računajući od datuma podnošenja prijave patenta. Konsenzualni patent traje 10 godina računajući od datuma podnošenja prijave patenta.
Žig (trademark) je isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu. Žigom se štite znakovi koji se mogu grafički prikazati (riječi, osobna imena, crteži, slova, brojke, oblik proizvoda ili njihova pakiranja, trodimenzijski oblici, boje i kombinacije svih tih znakova) pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika.
Razdoblje zaštite registriranoga žiga traje 10 godina računajući od datuma podnošenja prijave za registraciju žiga i može se produžavati neograničen broj puta za razdoblja od po 10 godina.
Industrijskim dizajnom kao jednim od oblika intelektualnog vlasništva štite se prostorna ili plošna obilježja proizvoda (industrijski ili zanatski proizvedenog predmeta), vidljiva pri njegovoj normalnoj (namjenskoj) uporabi. Prostorna obilježja su oblik i obris proizvoda, a plošna obilježja su šare, crte, boje, tekstura te kombinacije navedenih obilježja. Temeljni uvjeti koje neki dizajn mora zadovoljiti za priznanje zaštite su novost i individualni karakter dizajna, te da njegova obilježja nisu isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom.
Zaštita industrijskog dizajna traje 5 godina računajući od datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna i može se produžavati za razdoblja od po 5 godina do najduže 25 godina, računajući od datuma podnošenja prijave.
Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv zemljopisnog područja ili neki drugi znak koji ukazuje da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja, te da posjeduje određenu kvalitetu i svojstva koja se pripisuju tom podrijetlu.
Oznaka izvornosti je specifičniji oblik zaštite, te obavezno podrazumijeva bitni ili isključivi utjecaj posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i iz toga proizašlu osobitu kvalitetu i svojstva proizvoda ili usluga.
Oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti mogu biti u obliku riječi (jedna ili skupina riječi koje odgovaraju nazivu zemljopisnog područja, koje ga uključuju ili na njega upućuju), a oznaka zemljopisnog podrijetla može biti i u obliku slike (kartografski ili neki drugi simbolični prikaz koji upućuje na to da proizvod ili usluga potječu iz određenog zemljopisnog područja).
Pravo korištenja oznake zemljopisnog podrijetla traje 10 godina od dana upisa ovlaštenog korisnika u registar ovlaštenih korisnika oznake zemljopisnog podrijetla ili u registar ovlaštenih korisnika oznake izvornosti. Pravo se može na zahtjev ovlaštenog korisnika produžavati neograničeni broj puta.
Oznaka tradicionalnog ugleda označava tradicionalni poljoprivredni ili prehrambeni proizvod, kojem se priznaju posebna svojstva kroz registraciju (sukladno odredbama Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i propisa donesenih na temelju njega, koje se odnose na oznake tradicionalnog ugleda).
Topografija poluvodičkih proizvoda štiti se iz razloga što razvoj novih poluvodičkih proizvoda, osobito smanjenje njihovih dimenzija, zahtijeva znatna ulaganja, dok je kopiranje jednom razvijene topografije vrlo jednostavno i jeftino.
Topografija, kao prikaz trodimenzionalnog rasporeda slojeva vodljivog, izolacijskog i poluvodičkog materijala u poluvodičkim proizvodima namijenjenima izvođenju određene elektroničke funkcije, može se zaštiti kao intelektualno vlasništvo. Osnovni uvjet zaštite topografije jest njezina izvornost (da je rezultat vlastitog intelektualnog napora njezina stvaratelja) i da nije uobičajena u industriji poluvodiča.
Prava industrijskog vlasništva - patenti, žigovi (zaštitni znakovi), industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti, topografije poluvodičkih proizvoda - zahtijevaju registraciju.
Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (DZIV) tijelo je državne uprave koje provodi postupke za priznanje prava industrijskog vlasništva, osim u dijelu koji se odnosi na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za prehrambene i poljoprivredne proizvode, kao i oznaku tradicionalnog ugleda na nacionalnoj razini, čiju registraciju provodi Ministarstvo poljoprivrede, te se bavi pratećom stručnom i zakonodavnom djelatnošću.
Izvor: DZIV