Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

Detalji

Kreirano Ponedjeljak, 23 Rujan 2013 16:20

Hitovi: 19764

Poslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi ...

... do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu. Učinkovit komunikator prenijet će najveću količinu informacija sugovorniku na način da bude najbolje shvaćen i pri tom će koristiti sve oblike komunikacije koje poznaje. Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija pitali smo Alisu Vrabac, stručnjakinju iz područja komunikologije, koja ima dugogodišnje iskustvo rada u području poslovne komunikacije.

Molimo Vas predstavite se čitateljima i objasnite zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?
Zovem se Alisa Vrabac i jedna sam od prvih formalno školovanih komunikologa mlađe generacije u regiji. Rođena sam u Sarajevu, a početkom 1990-tih odlazim u Sjedinjene Američke Države gdje završavam srednju školu i fakultet. Fakultet sam završila na Sveučilištu u Pennsilvaniji, na odsjeku Masovnih komunikacija i to odnose s javnošću i reklamu 1999. godine, program studija koji traje 4 do 5 godina ovisno o dinamici studija. U okviru studija, specijalizirala sam se za odnose s javnošću i medijima, psihologiju masa, marketing, psihologiju te neverbalnu komunikaciju. Istovremeno sam završila sporedni studij na Ekonomskom fakultetu na odsjeku poslovnih nauka i marketinga. Nakon završenog studija, vratila sam se u Sarajevo i od 2000. godine radim za različite tvrtke u regiji. Kao samostalni konzultant i predavač iz područja odnosa s javnošću, političke komunikacije, javnih nastupa te neverbalne komunikacije radim za klijente u regiji, SAD-u kao i na Bliskom istoku (Dubai i Abu Dhabi). Tijekom 2006. i 2007. godine stekla sam certifikat iz područja Transakcijske analize pri austrijskom Sveučilištu kulturoloških znanosti iz Klagenfurta, a s ciljem nadogradnje već intenzivnog znanja i vještina iz područja psihologije koje sam stekla na studijima u SAD-u. Nadogradnju iz ovog područja smatram važnom kako bi na sustavan način mogla analizirati i bolje razumjeti publike i javnosti s kojima komuniciram u svom radu na kampanjama i općenito. U slobodno vrijeme radim na istraživanju područja govora tijela (neverbalna komunikacija-NVK) i posebno sam ponosna na to što sam prva u BiH, još 2009., počela s javnim medijskim analizama neverbalne komunikacije političara, te što sam na taj način doprinijela unapređenju struke i što sam inspirirala druge pojedince i agencije da se počnu baviti ovom temom. Na kraju da još istaknem kako sam sa svojim timom suradnika pokrenula internetske stranice PROF komunikacije na kojima se upućuje na osnove uspješne komunikacije i izobrazbe iz tog područja.

Menadžeri mnogih organizacija pitaju se kako poboljšati poslovnu komunikaciju i na taj način poboljšati upravljanje kvalitetom. Nije dovoljno poslati osoblje da nauči pisati poslovno pismo, javljati se na telefon i smatrati da je to sve što to osoblje treba znati. Da bi se postigla kvalitetna komunikaciju, osoblje morate motivirati i upoznati s osnovama učinkovite komunikacije što će im pomoći da prošire vidike te shvate procese i važnost komunikacije. U posljednje je vrijeme mnogo govora o neverbalnoj komunikaciji pri čemu mnogi pogrešno i površno prepisuju i pogrešno shvaćaju neverbalnu komunikaciju pa citiraju navode da je 93% komunikacije neverbalno, a zapravo je 93% interpretiranja stavova i emocija neverbalno, a što se ne može primijeniti na ostala ponašanja. Naime, prema istraživanjima Alberta Mahrabijana (prof. psihologije na UCLA, USA) koji je utvrdio ove postotke, 55% stavova i emocija otkrivamo posmatrajući geste i izraze lica, 38% otkrivamo slušajući ton, brzinu, intonaciju, glasnost, modeliranje i slušanje glasa, a tek 7% emocija i stavova interpretiramo kroz ono što je rečeno (riječi i rečenice).

U akademskim krugovima, ova se teorija ljudskog ponašanja i njegove interpretacije naziva neverbalna komunikacija. U kolokvijalnom govoru to se prepoznaje u izrazu ''govor tijela''. Do sada je registrirano milijun neverbalnih znakova i 250.000 izraza lica te 10.000 mikroizraza lica koji traju svega 1/25 do 1/15 sekunde. Na govor tijela se također mnogo pažnje posvećuje i u istražnim radnjama, policiji, kriminalistici, forenzici. Važan je za menadžere, agente prodaje, za ljude koji rade na poslovima zapošljavanja kadrova (HR), važan je za političare, u reklamnoj industriji, medijima, pravosuđu, kod osoba koje se bave javnim nastupima, antropologiji itd., tako da je poznavanje dobre komunikacije važno ljudima iz svih navedenih kategorija ali i šire.

Svakim danom sve viđe uviđamo kako naš govor tijela ima utjecaj na to kako će nas drugi ljudi doživjeti i procijeniti. Ali, ne samo to, govor tijela utječe i na to kako vidimo sami sebe. Amy J.C. Cuddy, socijalni psiholog s američkog sveučilišta Harvard, demonstrirala je kako tzv. “poze moći” mogu utjecati na razinu hormona testosterona i kortizola u mozgu, te kako to može utjecati na postizanje ciljeva. Amy je postavila pretpostavku: ako znamo da naš um rukovodi tijelom, je li točno da i naše tijelo rukovodi umom? Naime, kada govorimo o moćnoj osobi, govorimo o mislima i osjećanjima i tome kako oni utječu na njenu fiziologiju tj. hormone. Kako izgleda um moćne osobe u odnosu na bespomoćnu? Postoje razlike između moćnih i nemoćnih ljudi. Moćne osobe su, uvjerljivije i samopouzdanije, optimističnije, vjeruju da će pobijediti. Na fiziološkoj razini vidimo razliku u razini dva ključna hormona: testosterona, hormona dominacije, i kortizola, hormona stresa. Vrlo moćni alfa mužjaci u hijerarhijama primata, imaju visoku razinu testosterona, a nisku razinu kortizola. To znači da imaju mnogo hormona dominacije, a malo hormona stresa što ih čini staloženima i pomišljenima. Under control. Nije ih lako izbaciti „iz takta“. Komuniciraju umjereno i kvalitetno. Moćni ljudi znaju kako reagirati na stres. S druge strane, ako imate dominantnu osobu s visokom razinom testosterona, koja inače loše reagira na stres jer ima visoku razinu kortizila, u trenutku kada joj neočekivano date ulogu alfe (vođe, menadžera), za nekoliko dana će njen testosteron značajno porasti, dok će se kortizol značajno smanjiti. To je ta moć koja čini čuda, taj opijat za kojim svi podsvjesno žudimo. Moć utječe na naš hormonalni sustav. Prema tome, stvar je u hormonima. Iz tog razloga zaposlene treba promovirati i davati im priznanja, čak i ako ona nominalno ne znače mnogo. Hormonalno ih programirati da žude za uspjehom. Zato su osobe koje rade u organizacijama dugi niz godina praktički neproduktivne jer tapkaju u istom mjestu, a to su dokazi da tijelo oblikuje um, i um tijelo te da je težnja harmoniji neminovna.

Nadalje, neverbalno ponašanje upravlja načinom na koji mislimo i kako se osjećamo u vezi sa sobom, tako da nisu u pitanju samo drugi, već i mi sami. Male promjene u ponašanju zaposlenika mogu donijeti velike promjene u njegovoj organizaciji. Samo ako uskladimo verbalno s neverbalnim drugi će nam ljudi vjerovati, uvažavati nas, kvalitetno će s nama komunicirati, i tako ćemo izbjeći konflikte, postići ciljeve, novac, profit, ali i zdravlje i hormonalnu uravnoteženost. Prema nekim procjenama, ako samo 20% zaposlenika neke organizacije unaprijede svoju verbalnu i neverbalnu komunikaciju, 80% organizacije osjetit će učinak.  Ako se promjene vode u tom smjeru da se poveća učinak rada organizacije, onda to predstavlja uspjeh i kod pojedinca koji je radio na sebi i kod organizacije koja je od toga imala višestruke koristi. Sama organizacija ponajprije treba znati u kom smjeru je potrebno voditi promjene da bi iste dovele do uspjeha u radu.

Dakle, ukratko, poslovna komunikacija će se poboljšati neprestanim radom zaposlenika na sebi, radom menadžera na poticanju kreativnosti i izražajnosti zaposlenika koji će na svome radnom mjestu prepoznati svoje prilike za ostvarenjem sebe kao cjelovite osobe.

                                       
                     Alisa Vrabac

Izvor:SVIJET KVALITETE