Srijeda 27 Stu 2024
Ispis

Norme za akreditaciju tijela za ocjenjivanje sukladnosti

akreNiz međunarodnih norma ISO/IEC 17000ff osmišljen je radi potreba tijela za ocjenjivanje sukladnosti za dokazivanjem njihove osposobljenosti. Za različita tijela za ocjenjivanje sukladnosti postavljaju se različiti zahtjevi te sukladno tome objavljene su različite norme za osposobljenost različitih tijela za ocjenjivanje sukladnosti. Međutim, moguće je sagledati sličnosti i razlike između tih norma koje daju zahtjeve za pojedina tijela za ocjenjivanje sukladnosti. Prošle godine objavljeno je nekoliko novih izdanja norma niza ISO/IEC 17000ff te se mogu uočiti trendovi koji teže sličnosti koncepata tih norma.

Ocjenjivanje sukladnosti provode tijela koja se zajedničkim imenom nazivaju tijela za ocjenjivanje sukladnosti, a primjenjuje se na proizvode (obuhvaćajući usluge), procese, sustave i osobe. Radnje su ocjenjivanja sukladnosti: ispitivanje, umjeravanje, inspekcija, certificiranje, ispitivanje sposobnosti i proizvodnja referentnih materijala, a tijela su koja provode te radnje laboratoriji, inspekcijska tijela, certifikacijska tijela, organizatori ispitivanja sposobnosti i proizvođači referentnih materijala. Za ove radnje tijela za ocjenjivanje sukladnosti mogu se akreditirati prema za to određenim normama.

Većina međunarodnih norma za akreditaciju tijela za ocjenjivanje sukladnosti obuhvaćena je nizom norma koje se u Hrvatskoj označavaju HRN EN ISO/IEC 17000ff (HRN EN ISO 17011/17020/17021/17024/17025/17043/17065), a postoje i druge norme ili normativni dokumenti koji se koriste za akreditaciju koji nisu obuhvaćeni tim nizom, ali su na neki način izvedeni iz tog niza (HRN EN ISO 15189, ISO Guide 34, HRN EN ISO 14065, EA-2/17 i druge). Za laboratorije kao tijela za ocjenu sukladnosti koja provode ispitivanja, uzorkovanja i umjeravanja razvijena je norma HRN EN ISO/IEC 17025, za inspekcijska tijela koja provode bilo koju vrstu inspekcije norma HRN EN ISO/IEC 17020. Certifikacijska tijela mogu se akreditirati prema različitim akreditacijskim normama ovisno o njihovoj djelatnosti. Ako certificiraju sustave upravljanja, certifikacijska tijela primjenjuju zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17021, certifikacijska tijela za osoblje primjenjuju zahtjeve norme HRN EN  ISO/IEC 17024, a certifikacijska tijela za proizvode zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17065 (još je aktualna i norma HRN EN 45011). Organizatori ispitivanja sposobnosti mogu se akreditirati prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17043, a proizvođači referentnih materijala prema zahtjevima ISO Guide 34 (neka akreditacijska tijela zahtijevaju kombinaciju ISO/IEC 17025 i ISO Guide 34).

akr02

Verifikatori emisija stakleničkih plinova akreditiraju se prema normi HRN EN ISO 14065, koja ne pripada nizu norma HRN EN ISO/IEC 17000ff, ali je međunarodna norma razvijena za potrebe akreditacije verifikatora emisija stakleničkih plinova. Slično je i s međunarodnom normom HRN EN ISO 15189, koja je posebno razvijena za medicinske laboratorije. Osim toga, postoji i uredba EMAS prema kojoj je razvijena  posebna akreditacijska shema namijenjena svim javnim ili privatnim organizacijama koje žele procijeniti, uspostaviti, održavati i poboljšati svoj sustav upravljanja okolišem te o tome transparentno informirati sve potencijalno zainteresirane strane.

Prijavljena tijela (notified bodies) akreditiraju se prema zahtjevima EA-2/17, što je posebna akreditacijska shema koja se nadovezuje na neku postojeću shemu. Osim toga, postoji mogućnost razvoja posebnih akreditacijskih shema ovisno o potrebama tržišta. Primjer toga su akreditacijske sheme ISAS i IQIPS koje je razvilo britansko akreditacijsko tijelo UKAS u suradnji sa stručnim društvima.

akr03
Vratimo se na osnovni niz akreditacijskih norma HRN EN ISO/IEC 17000ff. Tijekom 2012. godine na međunarodnoj razini objavljena su nova izdanja norma ISO/IEC 17020, ISO/IEC 17024 i ISO/IEC 17065. Pregledom strukture tih norma može se zaključiti da slijede sličan obrazac: poglavlja 1,2,3 općenita su i identična u svim ISO normama, zatim slijede poglavlja za zahtjevima koja se tiču procesa, te na kraju poglavlje koje daje zahtjeve za sustav upravljanja. Osim navedenih norma, tu strukturu slijedi ISO/IEC 17021, dakle norma za inspekcijska tijela i norme za certifikacijska tijela.

Laboratorijske norme, ako ih tako možemo nazvati, slijede drugačiju strukturu. Norma ISO/IEC 17025 nije ažurirana od 2005. godine i slijedi uvriježeni koncept: općenita prva 3 poglavlja, zatim poglavlje koje daje zahtjeve za sustav upravljanja i poglavlje koje daje tehničke zahtjeve. Ovakvu strukturu slijede i norma za medicinske laboratorije (ISO 15189) te norma za organizatore ispitivanja sposobnosti (ISO/IEC 17043).

Najveća razlika između ove dvije strukture je u sljedećem: norme za inspekcijska i certifikacijska tijela dopuštaju razvoj procesa unutar sustava uspostavljenog prema normi ISO 9001 za razliku od laboratorijskih norma koja ne predviđaju takvu mogućnost.

akr04
Zahtjevi za sustav upravljanja u normama HRN EN ISO/IEC 17020/17021/17024/17065 nude dvije opcije: A i B.
Opcija A odnosi se na primjenu zahtjeva za sustav upravljanja koji su dani u tim normama (i koji su identični u svakoj od tih norma), a opcija B odnosi se na tijelo koje ima uspostavljen i održavan sustav u skladu s HRN EN ISO 9001 kojim je moguće poduprijeti i dokazati ispunjavanje zahtjeva ovih norma koji su sadržani u poglavlju koje se odnosi na sustav upravljanja. Ti zahtjevi odnose se na: dokumentaciju sustava upravljanja, nadzor dokumenata,  nadzor zapisa, preispitivanja upravljanja, unutrašnje audite, popravne radnje i preventivne radnje.

Više informacija o svakoj pojedinačnoj akreditacijskoj normi možete pronaći preko poveznica na lijevoj strani portala u izborniku ''Norme za akreditaciju''.


Izvor:SVIJET KVALITETE

1
17
Siq N
10
Dnv L Nov
16 1
5
8
4
Crolablogo
13
25 TUV
11
Adria Logo
HGK Grb
24 M
Icr M

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

METROTEKA

SIQ

NAJČITANIJE

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

LITERATURA

MENADŽMENT

EG

LINKOVI

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće