Četvrtak 28 Stu 2024
Ispis

Koliko Europljani brinu o utjecaju na okoliš?

eu oBruxelles, 11. srpnja 2013. - Prema najnovijem istraživanju većina je Europljana spremna promijeniti svoje kupovne navike i kupovati ekološkije proizvode, no mnogi smatraju da nisu dovoljno informirani i ne vjeruju tvrdnjama proizvođača o ekološkoj prihvatljivosti njihovih proizvoda. Istraživanje pod nazivom "Stavovi Europljana o uspostavi jedinstvenog tržišta ekoloških proizvoda" pokazalo je da je više od tri četvrtine ispitanika spremno platiti više za ekološki prihvatljive proizvode kada bi bili sigurni da su proizvodi uistinu prihvatljivi za okoliš (77 %). Međutim, tek nešto više od polovice građana EU-a smatra da su informirani (55 %) o utjecaju koji proizvodi koje kupuju i koriste imaju na okoliš.

Povjerenik EU-a za okoliš Janez Potočnik je kazao: "Naravno da svi želimo vidjeti više ekoloških proizvoda na policama, no ovo istraživanje pokazuje da je većina kupaca zbunjena tvrdnjama o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda i ne vjeruje proizvođačima. To nije dobro za potrošače, a poduzeća koja se uistinu trude ne dobivaju priznanje. Komisija surađuje s poduzećima i drugim dionicima na pripremi vjerodostojnih informacija koje će potrošačima pomoći pri odabiru proizvoda. To će pridonijeti razvoju tržišta i otvoriti nove mogućnosti za inovacije i ulaganja u zeleno gospodarstvo."

Velika većina građana EU-a smatra da kupovanjem ekološki prihvatljivih proizvoda mogu pridonijeti zaštiti okoliša (89 %) i da su takvi proizvodi jednako učinkoviti kao i obični proizvodi. Povjerenje u proizvode označene kao ekološki prihvatljive kao manje štetne za okoliš najveće je u Portugalu (84 %), Malti (82 %), Francuskoj (81 %) i Belgiji (81 %). Međutim, povjerenje u takve proizvode znatno je niže u Njemačkoj (44 %), Rumunjskoj (46 %) i Nizozemskoj (47 %).

Nešto više od polovice građana EU-a u pravilu vjeruje tvrdnjama proizvođača o ekološkoj prihvatljivosti njihovih proizvoda (52 %), međutim većina Europljana ne vjeruje izvješćima o utjecaju samih poduzeća na okoliš (54 %). Među građanima EU-a Rumunji (40 %), Bugari (40 %), Grci (39 %) i Latvijci (37 %) najskloniji su vjerovati da su naišli na tvrdnje poduzeća o ekološkoj prihvatljivosti njihovih proizvoda koje su pretjerane ili lažne. To je vjerovanje najmanje zastupljeno na Malti (17 %) i u Estoniji (20 %). Unatoč tome postoji velika podrška za uvođenje obveze objave izvješća o ukupnom utjecaju poduzeća na okoliš te ekološkoj prihvatljivosti njihovih proizvoda (69 %).

Dvije trećine ljudi (66 %) u EU-u bilo bi spremno platiti više za proizvod kada bi njegovo jamstvo pouzdanosti bilo produljeno na pet godina. Više od devet od deset ispitanika također smatra da za proizvod treba navesti očekivani vijek trajanja (92 %). Gotovo polovina svih ispitanika u proteklih 12 mjeseci odlučila je ne popraviti neispravni proizvod zbog prevelikih troškova popravka (47 %).

Velik broj ispitanika smatra da nije sigurno konzumirati prehrambene proizvode nakon datuma navedenog na proizvodu kao datum do kojeg je proizvod najbolje upotrijebiti (45 %). To znači da svakog dana propadaju ili se bacaju velike količine jestive hrana. Više od tri četvrtine stanovnika Švedske (81 %), Austrije (77 %) i Ujedinjene Kraljevine (77 %) smatra da je sigurno konzumirati prehrambene proizvode nakon isteka datuma navedenog na proizvodu kao datum do kojeg je proizvod najbolje upotrijebiti. S time se slaže manje od jednog od pet stanovnika Rumunjske (14 %) i Litve (17 %).

Poduzeća koja žele istaknuti ekološku prihvatljivost svojih proizvoda nailaze na brojne prepreke. Suočena su s više različitih metoda koje promiču državne uprave i privatne inicijative i stoga su obvezna platiti višestruke troškove za davanje informacija o ekološkoj prihvatljivosti. Potrošači su zbunjeni velikim brojem različitih oznaka s informacijama o proizvodu što im otežava usporedbu proizvoda.

Priopćenjem o uspostavi jedinstvenog tržišta ekoloških proizvoda i Preporukom o primjeni usklađenih metoda unutar EU-a, koje je Komisija donijela u travnju 2013., pokrenut je pilot program u kojem će dionici pomoći u razvijanju boljih načina za mjerenje utjecaja proizvoda na okoliš. To će pomoći u izradi usporedivih i pouzdanih informacija o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda te povećati pouzdanje potrošača, poduzeća, ulagača i ostalih dionika. Bolje razumijevanje ponašanja i stavova potrošača ključno je za pravilnu provedbu ove nove inicijative.

Istraživanje je provedeno u 28 država članica Europske unije. Preko 25 568 ispitanika iz različitih socijalnih i demografskih skupina intervjuirano je telefonom na njihovom materinjem jeziku u ime Europske komisije.

Članak je preuzet s portala www.croenergo.eu.

1
17
Siq N
10
Dnv L Nov
16 1
5
8
4
Crolablogo
13
25 TUV
11
Adria Logo
HGK Grb
24 M
Icr M

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

METROTEKA

SIQ

NAJČITANIJE

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

LITERATURA

MENADŽMENT

EG

LINKOVI

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće