Četvrtak 28 Stu 2024
Ispis

Verifikatori emisija stakleničkih plinova

verifikVerifikator emisija stakleničkih plinova predstavlja kompetentno, neovisno i ovlašteno tijelo koja ima odgovornost za rad na izvještajima u procesu verifikacije u skladu s detaljnim zahtjevima koje su  postavile države članice Europske Unije prema Prilogu V. Direktive 2003/87/EZ. Sukladno Uredbi (EU) br. 600/2012 od 21. lipnja 2012. o verifikaciji izvješća o stakleničkim plinovima i izvješća o tonskim kilometrima te o akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, verifikator emisija stakleničkih plinova može biti pravna osoba akreditirana prema zahtjevima norme ISO 14065.

Pored ispunjenja zahtjeva navedene norme, verifikator mora ispuniti i zahtjeve iz poglavlja III Uredbe 600/2012. U skladu s njima, dužnost verifikatora je da uspostavi, dokumentira, provodi i održava kompetencijski postupak kako bi osigurao da kompletno osoblje zaduženo za verifikacijske aktivnosti bude kompetentno za dodijeljene mu zadatke.

Kao dio navedenog kompetencijskog postupka verifikator utvrđuje, dokumentira, primjenjuje i održava najmanje sljedeće:
- opće kompetencijske kriterije za kompletno osoblje koje obavlja verifikacijske aktivnosti,
- posebne kompetencijske kriterije za svaku funkciju verifikatora koji obavlja verifikacijske aktivnosti, posebno za revizora prema EU ETS direktivi, glavnog revizora prema EU ETS direktivi, nezavisnog pregledavatelja i tehničkog stručnjaka,
- metodu za osiguravanje stalne kompetentnosti i redovitog ocjenjivanja učinkovitosti kompletnog osoblja koje provodi verifikacijske aktivnosti,
- postupak za osiguravanje stalnog osposobljavanja osoblja koje provodi verifikacijske aktivnosti,
- postupak ocjenjivanja je li verifikacijski angažman obuh­ vaćen opsegom verifikatorove akreditacije i ima li verifikator kompetencije, osoblje i resurse potrebne za biranje verifika­ cijskog tima i uspješno obavljanje verifikacijskih aktivnosti unutar traženog vremenskog okvira.

Kompetencijski kriteriji specifični su za svaki opseg akreditacije unutar kojega te osobe provode verifikacijske aktivnosti. Verifikator u pravilnim vremenskim razmacima prati radni učinak kompletnog osoblja koje provodi verifikacijske aktivnosti za potrebe potvrđivanja stalne kompetentnosti tog osoblja. Za svaki verifikacijski angažman, verifikator okuplja verifikacijski tim koji može provesti verifikacijske aktivnosti. Verifikacijski tim sastoji se najmanje od glavnog revizora prema EU ETS direktivi, te po potrebi od odgovarajućeg broj revizora prema EU ETS direktivi i tehničkih stručnjaka. Za nezavisan pregled verifikacijskih aktivnosti povezanih s određenim verifikacijskim angažmanom, verifikator imenuje nezavisnog pregledavatelja koji nije član verifikacijskog tima. Svaki član tima mora jasno razumiti svoju ulogu u verifikacijskom postupku te moći učinkovito komunicirati na jeziku potrebnom za obavljanje svojih zadataka. Verifikacijski tim čini najmanje jedna osoba koja ima tehničke kompetencije i znanja potrebna za ocjenjivanje tehničkih aspekata praćenja i izvješćivanja vezanog uz aktivnosti iz Priloga I. Uredbe, koje provodi operator postrojenja ili zrakoplova i jedna osoba koja može komunicirati na jeziku potrebnom za verifikaciju izvješća operatora ili operatora zrakoplova u državi članici u kojoj verifikator provodi verifikaciju.

Ako se verifikacijski tim sastoji od jedne osobe, ta osoba mora ispuniti sve zahtjeve u pogledu kompetencija revizora prema EU ETS direktivi i glavnog revizora prema EU ETS direktivi. Revizor prema EU ETS direktivi mora poznavati Direktivu 2003/87/EZ, Uredbu (EU) br. 600/2012 i 601/2012, relevantne norme i druge relevantne propise, važeće smjernice, kao i relevantne smjernice i propise izdane u državi članici u kojoj verifikator provodi verifikaciju, posjedovati znanja i iskustvo u području revizije podataka i informacija, uključujući metodologiju revizije podataka i informacija te primjenu razine značajnosti i ocjenjivanje značajnosti netočnosti, analiziranje inherentnih rizika i kontrolnih rizika, tehnike uzorkovanja u vezi s uzorkovanjem podataka i provjerom kontrolnih aktivnosti, ocjenjivanje podatkovnih i informacijskih sustava, IT sustava, aktivnosti protoka podataka, kontrolnih aktivnosti, kontrolnog sustava i procedura za kontrolne aktivnosti, posjedovati sposobnosti za provođenje aktivnosti povezanih s verifikacijom izvješća operatora ili operatora zrakoplova u skladu sa zahtjevima iz poglavlja II. Uredbe, posjedovati  znanja  i  iskustva  vezana  uz  tehničke  aspekte praćenja i izvješćivanja specifične za predmetni sektor.

Verifikator mora uspostaviti, dokumentirati, provodi i održavati jednu ili više procedura za verifikacijske aktivnosti kako su opisane u poglavlju II. Uredbe te procedure i postupke tražene prema Prilogu II. Uredbe 600/2012. Verifikator također mora oblikovati, dokumentirati, provoditi i održavati sustav upravljanja kvalitetom koji osigurava usklađeni razvoj, provedbu, poboljšanja i pregled procedura i postupaka u skladu s normom ISO 14065.

Verifikator ili bilo koji dio istog pravnog subjekta ne smije niti može biti operator ili operator zrakoplova, vlasnik operatora ili operatora zrakoplova ili u vlasništvu operatora ili operatora zrakoplova, niti smije s operatorom ili operatorom zrakoplova biti u bilo kakvim odnosima koji bi mogli utjecati na njegovu neovisnost ili nepristranost. Verifikator je isto tako neovisan od tijela koja trguju emisijskim jedinicama u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova uspostavljenog u skladu s člankom 19. Direktive 2003/87/EZ.

Tijekom postupka akreditacije i praćenja akreditiranih verifikatora, svako nacionalno akreditacijsko tijelo za verifikatora i njegovo osoblje koje obavlja verifikacijske aktivnosti ocjenjuje:
- imaju li kompetencije za provođenje verifikacije izvješća operatora ili operatora zrakoplova u skladu s Uredbom 600/2012,
- provode li verifikaciju izvješća operatora ili operatora zrakoplova u skladu s Uredbom (EU) br. 600/2012,
- ispunjavaju li zahtjeve iz poglavlja III. Uredbe (EU) br. 600/2012 te zahtjeve norme ISO 14065.


Izvor:SVIJET KVALITETE

1
17
Siq N
10
Dnv L Nov
16 1
5
8
4
Crolablogo
13
25 TUV
11
Adria Logo
HGK Grb
24 M
Icr M

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

METROTEKA

SIQ

NAJČITANIJE

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

LITERATURA

MENADŽMENT

EG

LINKOVI

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće