Značaj vode i vodnih resursa za opstanak planete Zemlje

Detalji

Kreirano Četvrtak, 27 Srpanj 2017 15:58

Hitovi: 6267

U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Značaj vode i vodnih resursa za opstanak planete Zemlje"  iz časopisa Svijet po mjeri (broj 2/2016) čija je autorica dr. sc. Sonja Tolić, dipl. ing.

Vodena masa prekriva čak 71% površine planete Zemlje. Od sveukupne količine vode na Zemlji, 97,5% je slana voda, a 2,5% slatka voda. Najveći dio slatke vode „zarobljen“ je u ledenjacima (68,9%), dok podzemne vode čine 30,8%, a jezera i rijeke svega 0,3% sveukupne slatke vode. Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode od ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve čiste pitke vode. Između 188 zemalja u svijetu po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i 42. mjestu u svijetu. Imamo dovoljne zalihe vode za svoje potrebe za nekoliko sljedećih desetljeća. U Hrvatskoj značajno vodno bogatstvo predstavljaju podzemne vode (12%). Oko 90% vode koju koristimo za vodoopskrbu je podzemna voda. Naše podzemne vode su bolje kvalitete od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama. U Hrvatskoj se vodom iz javne vodoopskrbe služi oko 80% stanovnika, a predviđa se da će taj postotak u 2016. godini iznositi 94%, što bi Hrvatsku približilo prosjecima zemalja EU. Većina građana Hrvatske jednostavno otvori slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava. Prosječna potrošnja vode iz vodovoda iznosi 138 litara po stanovniku dnevno. Preostali dio stanovnika opskrbljuje se vodom iz lokalnih vodovoda i iz vlastitih vodoopskrbnih objekata (bunari, cisterne). Bez obzira na način vodoopskrbe, s obzirom da vodu pijemo svaki dan tijekom cijeloga života, važno je da je zdravstveno ispravna, odnosno da ne sadrži mikroorganizme ni kemijske tvari koje bi nam mogle naštetiti.

Zdravstveni značaj vode izražen je u činjenici da osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode poboljšava uvjete života, podiže razinu zdravstvene kulture stanovništva, smanjuje morbiditet, prije svega od zaraznih bolesti te na taj način neposredno povećava prosječnu duljinu i kvalitetu života. Voda čini prosječno od 65 do 70% mase odraslog čovjeka. Kako starimo, tako se i količina vode u našem tijelu smanjuje. Vodu, osim pićem, unosimo u organizam hranom, a jedan dio nastaje u organizmu oksidacijom hrane. Prosječno čovjek unese dnevno u organizam oko 2,5 litre vode. Tijekom godine dana popijemo oko 1000 litara vode. Koliko ćemo vode popiti ovisi i o težini, klimatskim uvjetima, aktivnostima itd. Preporuka je dnevno popiti litru i pol do dvije litre vode. Ta količina otprilike stane u sedam do osam čaša. Vodu bi trebalo piti u malim količinama tijekom cijelog dana jer smo u trenutku kad osjetimo žeđ već lagano dehidrirani. Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refleksno pijenje vode.Bez vode možemo izdržati puno manje nego bez hrane. Do smrti dolazi već poslije nekoliko dana ako organizam izgubi 10 do 20% cjelokupnog volumena tekućine. Iako je razvijena spoznaja o važnosti pijenja vode, okupiranost radom i ubrzani ritam i stil života, pijenje tekućine čine sporednom aktivnošću.

U svijetu se najviše vode troši na poljoprivredu, industriju, a najmanje u domaćinstvima. Onečišćivači voda su: otpadne vode, industrija, promet, odlagališta otpada, kemikalije koje se koriste u poljoprivredi. Samo jedan gram pesticida može onečistiti 10 milijuna litara vode! Bez vode ne možemo, zalihe vode nisu neiscrpne i mogu se lako zagaditi. Razvoj industrije i poljoprivrede, koncentracija stanovništva u većim urbanim sredinama kao posljedicu ima sve veće i teže poteškoće u smislu zaštite voda općenito, a naročito postojećih izvora vode za piće, kao i onih koje se planiraju koristiti za potrebe vodoopskrbe. Kakvu ćemo vodu piti u budućnosti, ovisi o nivou ekološke svijesti svakog pojedinca (racionalnoj potrošnji), primjeni sustavne tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda, kontroliranoj primjeni agrotehničkih sredstava (pesticida), kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada i planiranju aktivnosti te ponašanju u skladu s ciljem očuvanja i zaštite voda.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 2/2016). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD