Održivost – život u skladu s potrebama i mogućnostima?

Detalji

Kreirano Četvrtak, 08 Srpanj 2021 22:25

Hitovi: 1900

U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Održivost – život u skladu s potrebama i mogućnostima?" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 4/2019) čija je autorica Tatjana Ručević, mag. oec.

Naš planet Zemlja radikalno se izmijenio tehnologijom i industrijalizacijom, no ljudi su u svojemu ponašanju, razmišljanju i nadi ostali isti. S nekontroliranim rastom globalni ekonomski sustav ugrožava prirodne osnove života i našega suživota na zemlji. Današnji poticaji još uvijek jednostrano promiču iskorištavanje prirode i čovjeka. Najhitniji problemi na svijetu nisu riješeni; uništenje nuklearnoga oružja i ograničenje klimatskih promjena, mjere protiv devastacije staništa. Na primjer, globalna zajednica postigla je izniman napredak u smanjenju troškova i povećanju uporabe ključnih načina čiste energije, međutim ti dojmljivi rezultati još uvijek nisu dovoljni za postizanje dugoročnih klimatskih ciljeva uz istodobno pristupačnu, pouzdanu i sigurnu opskrbu energijom.

Veliko obećanje stalnoga napretka – mogućnost iskorištavanja prirode i materijalnoga obilja te neograničene osobne slobode davale su pouzdanje generacijama od početka industrijske ere. No sada smo na pragu promjena koje nemaju ništa zajedničko s uobičajenim napretkom i transformacijama. To je zbog nenamjernih i neosviještenih nuspojava tehničkoga napretka koje su postale glavni rizici s kojima je postalo moguće upravljati. Ljudska sposobnost djelovanja daleko je nadmašila sposobnost razumijevanja jer ne znamo kako i na koji i način opisati ozbiljnost situacije kada se razmišlja kako bi stvarnost učinili odgovarajućom. Kao rezultat toga, civilizacija se suočava s hrpom problema potaknutih, na primjer, prenapučenošću, pretjeranim konzumiranjem bogatih, uporabom ekološki loših tehnologija i velikim nejednakostima. Tako radi ekološke i društvene održivosti, globalni ekološki problemi više nisu samo učinkovitija proizvodnja nego smanjenje potrošnje odnosno ograničenje ljudskih aktivnosti. Radi se o individualnoj i kolektivnoj promjeni ponašanja.

Što znači održivost?
Svi govorimo o održivosti, ali često ne znamo što to znači niti tu riječ do kraja razumijemo. Kažu da samo deset posto stanovništva može zamisliti što bi bila održivost. Umjesto svih definicija koje se nude (a da ih se ne navodi), gotovo sve se svode na zadovoljavanje potreba ljudi sadašnjosti bez rizika za zadovoljavanja potreba ljudi budućnosti. Doduše, neki produbljuju značenje postavkom da održivost mora biti načelo prema kojemu se ne može više upotrebljavati nego što se može obnoviti i omogućiti uporabu i u budućnosti, nekima je to koncept koji se veže uz širi pojam razvoja, pa je povezan sa sustavnim širenjem ljudskih prava ostvarenjem jednakih razvojnih mogućnosti za sve generacije na ovome planetu sad i u budućnosti, nekima je to odgovornost odnosno plan za bolji svijet, bolji život na planetu Zemlji. Koliko god su razne definicije jasno postavljane, teško je postići jedinstveno, zajedničko razumijevanje održivosti, pa je bez zajedničkoga pristupa takvomu razvoju i postizanja takvoga društva u cjelini teško ostvariti održivost. Preobrazba prema održivomu razvoju i održivomu društvu neminovno je i bit će povezana sa strukturnom promjenom koja mora znati prepoznati, kako kažu, pobjednike i, jednako tako i barem privremeno, gubitnike. Usto, jasno je da ne postoje jednostavna rješenja, pače, nijedan odgovor koji bi se mogao predložiti, a da se istodobno ne zahtijeva preobrazba u načinu na koji razmišljamo, radimo i uređujemo svoj život.

Što znači rast i razvoj, posebno održiv?
Ništa nije trajno
Kažu da se uključujemo u golemi eksperiment koji se odvija diljem svijeta i mora se temeljiti na hipotezi da na ograničenome planetu nije moguće ostvarivati neograničen rast, pa je poznata krilatica da se čini da iako živimo u konačnome svijetu, ponašamo se kao da je beskonačan4. Dugo vremena ignoriramo nuspojave napretka, prikrivamo pojave koje prate stalni rast i razvoj tehnologije. Na primjer, potrošnja koja stalno raste kod svakoga od nas odnosi se na motor koji pokreće stalan rast naše ekonomije, no zauzvrat dovodi do velikoga utjecaja na okoliš u cijelome svijetu i sve više ugrožava našu prirodnu osnovu i zajednički život na zemlji. Slijedimo upute umnoži i pokori Zemlju, stavljamo imati prije biti i nastavljamo razmišljati kao da još uvijek ima onoliko ljudi na zemlji kao prije 200 godina. S obzirom na održivi razvoj i ponašanje naših potrošača, bogate zemlje svijeta kao da su zemlje u razvoju. Održavanje rasta, koji znači najčešće povećanje u bilo kojemu smislu, znači u ovome smislu rizik uništavanja globalnih ekosustava, koji su osnova našega postojanja. S tim u vezi suočavamo se s dvojbom treba li odustati od rasta sadašnje ekonomije, što dovodi do rizika da će doći do ekonomskoga i socijalnoga kolapsa – a to također nije lako.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 4/2019). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD