Usklađivanje naziva mjerila s pravilima za tvorbu naziva mjerila prema normi IEC 62419
- Detalji
- Kreirano Srijeda, 05 Travanj 2017 08:00
- Hitovi: 3089
U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Usklađivanje naziva mjerila s pravilima za tvorbu naziva mjerila prema normi IEC 62419" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 1/2016) čiji je autor Mirko Vuković, dipl. ing.
U ovome se članku daje pregled pravila za tvorbu naziva mjerila / mjernih instrumenata1 prema preporukama iz međunarodne norme IEC 62419. Ta su pravila nastala uglavnom u razdoblju od 1920. do 1960. godine, kad su se odvijale temeljne promjene u poimanju i uporabi fizičkih veličina, a posebno ih je u svojim radovima promicao njemački inženjer Julius Wallot (1876. – 1960.)2. U tome su procesu različiti sustavi fizičkih jedinica bili zamijenjeni jedinicama SI-ja, a uporaba brojčanih jednačaba zamijenjena uporabom veličinskih jednačaba.
Taj je razvoj u velikoj mjeri dovršen 1931. godine, kad je objavljeno prvo izdanje njemačke norme DIN 1313, Pisanje fizikalnih veličina u znanosti i tehnici. Odlukama Desete opće konferencije za utege i mjere (Conférence Générale des Poids et Mesures, CGPM) 1954. godine, kojima je uveden u uporabu tzv. praktični sustav mjernih jedinica, prethodnik međunarodnoga sustava jedinica, ta su načela bila formalno prihvaćena i u cijeloj svjetskoj mjeriteljskoj zajednici. Otada se smatra neispravnim nazivati veličine prema nazivima njihovih mjernih jedinica.U skladu s tim stajalištem ni nazivi mjerila ne bi se smjeli temeljiti na nazivima jedinica odgovarajućih mjerenih veličina4, nego isključivo na nazivima samih mjerenih veličina ili u skladu s mjernom zadaćom tih mjerila. Naime, u određenim je područjima tehnike, a posebno u elektrotehnici, bilo uobičajeno mjerila nazivati prema jedinicama odgovarajuće mjerene veličine za čije mjerenje ona služe. Primjeri su takvih naziva voltometar5, amperometar,vatometar, varometar, omometar itd. (naravno, ti bi se nazivi mogli tvoriti i kao složenice s sufiksom -mjer umjesto-metar, pa bismo imali nazive voltomjer, amperomjer, vatomjer, varomjer, omomjer).
Nažalost, tih se pravila ne pridržavaju dosljedno ni normizacijska ni regulacijska tijela. Tako se u temeljnome rječniku iz područja mjerenja i mjerila IEC-a (iste normizacijske organizacije koja je izdala i normu IEC 62419), normi IEC 60050-300, Međunarodni elektrotehnički rječnik – 300. dio: Električna i elektronička mjerenja i mjerila, u 313. dijelu: Vrste električnih mjerila toga rječnika, suprotno pravilima danim u normi IEC 62419 definiraju nazivi mjerila električnih veličina kao što su amperometar, voltometar, vatometar, varometar, voltamperometar, omometar, kulonometar. Isto se tako u nekim starijim europskim direktivama za brojila (mjerila) djelatne električne energije na engleskome jeziku upotrebljava naziv kilowathourmeters koji je izveden iz mjerne jedinice za energiju kilovatsat, što bi odgovaralo hrvatskome nazivu kilovatvatomjeri.
Treba napomenuti da je, posebno u višejezičnim opisima opreme, zbog potrebe za nedvosmislenom tehničkom komunikacijom preko jezičnih granica, posebno važna ispravna jezična uporaba naziva mjerila. U idealnome bi slučaju svi proizvođači trebali upotrebljavati isto nazivlje. Međutim, kad je riječ o ispravnoj tvorbi naziva mjerila u praksi, posebno u katalozima, prodajnim i promidžbenim brošurama te na mrežnim stranicama proizvođača mjerila i trgovaca mjerilima, vlada velika zbrka, što također ima za posljedicu zbrku u nazivlju takvih mjerila i u tehničkoj literaturi, a katkad i u normama i tehničkim propisima.
Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 1/2016). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.
Izvor:HMD