Umjeravanje opreme –nekoliko osnovnih pitanja i odgovora

Detalji

Kreirano Petak, 11 Lipanj 2021 08:11

Hitovi: 2813

U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Umjeravanje opreme –nekoliko osnovnih pitanja i odgovora" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 4/2019) čija je autorica dr. sc. Ivanka Lovrenčić Mikelić.

Umjerena oprema je jedan od temeljnih zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025 (u daljnjemu tekstu: Norma). Umjeravanjem opreme osiguravaju se njezina prikladna mjerna točnost i mjerna nesigurnost, a time i valjanost rezultata koji se dobivaju korištenjem te opreme, tj. oprema tako ispunjava svoju svrhu. Tako se također uspostavlja i mjerna sljedivost ispitnih ili umjernih rezultata. Osim na ispitne i umjerne rezultate, (ne)umjerena oprema može utjecati i na uzorkovanje. Prema tome, laboratoriji će nužno imati potrebu za umjeravanjem. Pri tome će se postavljati različita pitanja na koja odgovori nisu uvijek jednoznačni i ne moraju uvijek biti jednostavni. Potreba za umjeravanjem vjerojatno se osoblju laboratorija već intuitivno podrazumijeva. Međutim, nije uvijek lako odrediti koju opremu umjeravati, koliko često ili kako odrediti umjerna razdoblja za pojedinu opremu. Isto tako, često nije jasno kako postupati s potvrdama o umjeravanju nakon što ih je umjerni laboratorij dostavio ispitnom laboratoriju ili kako uopće odabrati pravi umjerni laboratorij. O ovim i sličnim pitanjima bit će govora dalje u tekstu.

Pitanja i odgovori
Što je umjeravanje?
Međunarodni mjeriteljski rječnik kaže da je umjeravanje „Radnja kojom se pod određenim uvjetima u prvome koraku uspostavlja odnos između vrijednosti veličine s mjernim nesigurnostima koje daju mjerni etaloni i odgovarajućih pokazivanja kojima su pridružene mjerne nesigurnosti, a u drugome koraku ti se podatci upotrebljavaju za uspostavljanje odnosa za dobivanje mjernoga rezultata iz pokazivanja.“. Ova, pomalo komplicirana definicija, daje nam nekoliko informacija i može se podijeliti na više jednostavnijih elemenata radi lakšega razumijevanja. Prva je važna informacija da se umjeravanje uvijek odnosi na uspostavljanje nekoga odnosa ili veze između dvaju parametara. Ta su dva parametra vrijednost veličine koju daje etalon (npr. 1 m, 1 kg) i pokazivanje. Pokazivanje je također vrijednost veličine, ali je ne daje etalon, nego mjerilo ili mjerni sustav. Primjer je pokazivanja očitanje na skali ili brojčaniku. Pokazivanje samo po sebi ne znači ništa ako nije povezano s odgovarajućom vrijednosti veličine koju daje etalon. Druga je važna informacija da se umjeravanje sastoji od dvaju koraka. Prvi se korak odnosi na vezu nekoga mjernog etalona i odgovarajućega pokazivanja. To bi bilo primjenjivo na nacionalne mjeriteljske institute i (akreditirane) umjerne laboratorije. Drugi se korak odnosi na bilo koji laboratorij koji provodi neko mjerenje ili unutarnje umjeravanje. U tome se koraku pokazivanja koja daje oprema u laboratoriju povezuju s mjernim rezultatima preko odgovarajućih pokazivanja prethodno definiranih s pomoću mjernih etalona. Tako se ostvaruje neprekinuti lanac umjeravanja i omogućava dobivanje mjernoga rezultata iz pokazivanja laboratorijske opreme. Treća je važna informacija da je u svakome koraku kod uspostavljanja odnosa između dvaju parametara važna i mjerna nesigurnost te da se i ona mora uzeti u obzir, tj. definirati.

Zašto umjeravati opremu?
Cilj je svakoga ispitnog ili umjernog laboratorija dati kupcu valjan rezultat. Svaki rezultat u sebi sadržava utjecaje cijeloga prethodnog procesa ispitivanja, umjeravanja i/ili uzorkovanja, što uključuje i opremu koja se pritom koristi. Dakle, ako je oprema kojom se laboratorij koristi za dobivanje konačnoga rezultata nepouzdana ili daje netočne rezultate, i konačni će rezultat biti nepouzdan ili netočan, tj. neće biti valjan. Svojstva opreme mogu se više ili manje mijenjati s vremenom radi npr. trošenja dijelova ili starenja komponenata, neprikladnoga rukovanja, česte uporabe ili zahtjevnih okolišnih uvjeta. Zato je nužno kontinuirano osiguravati da je mjerna oprema pouzdana i da daje točne rezultate. Da bi se to osiguralo, oprema se mora redovito umjeravati. Međutim, iako umjeravanje uvelike doprinosi osiguravanju točnosti i pouzdanosti opreme, samo umjeravanje nije dovoljno. Opremu treba prikladno održavati i po potrebi provjeravati između dvaju umjeravanja kako bi laboratorij uvijek bio siguran u njezinu točnost i pouzdanost.

Koja je razlika između umjeravanja i mjeriteljske sljedivosti?
Umjeravanje i mjeriteljska sljedivost usko su povezani. Umjeravanjem se osigurava mjeriteljska sljedivost pa se može reći i da je umjeravanje alat kojim se uspostavlja sljedivost. Umjerava se oprema, a umjeravanje je radnja. S druge strane, mjeriteljska je sljedivost svojstvo i odnosi se na rezultat. To se vidi i iz definicije mjeriteljske sljedivosti koju daje Međunarodni mjeriteljski rječnik: „Svojstvo mjernog rezultata kojim se taj rezultat dovodi u vezu s navedenom referencijom dokumentiranim neprekinutim lancem umjeravanja, od kojih svako doprinosi utvrđenoj mjernoj nesigurnosti.“ To znači da ne treba govoriti o mjeriteljskoj sljedivosti opreme, nego o mjeriteljskoj sljedivosti rezultata.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 4/2019). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD