Zašto su infracrveni termometri opasni za korištenje?
- Detalji
- Kreirano Četvrtak, 08 Listopad 2020 07:14
- Hitovi: 1998
Infracrveni termometri su u posljednje vrijeme sveprisutni zbog svoje praktičnosti tijekom Covid-19 pandemije.
Međutim, i prije toga oni su bili dio naše laboratorijske svakodnevice budući da je Metroteka ISO/IEC 17025 akreditirana za njihovo umjeravanje u području od -30 ºC do +500 ºC. Već iz tog raspona jasno je da njihova osnovna namjena nije mjerenje temperature ljudskog tijela.
“Zavodljivost” infracrvenih termometara je u njihovoj (naoko) jednostavnosti, budući da ga čovjek samo uzme u ruku, stisne gumb i temperatura predmeta u kojeg smo ga usmjerili magično se prikaže na ekranu… No, to je zapravo jako daleko od istine. Infracrveni termometri su vrsta termometra koja je najteža za ispravno korištenje i uglavnom se koriste neispravno.
TEMELJI BESKONTAKTNOG MJERENJA TEMPERATURE I INFRACRVENIH TERMOMETARA
Najsličniji instrument infracrvenom termometru, a koji posjedujemo od rođenja, je oko. Ako se zapitamo, ima li višu temperaturu crveni ili bijeli plamen, većina će nas ispravno odgovoriti da je to – bijeli plamen. To smo naučili iskustvom – procijeniti temperaturu predmeta prema njegovoj boji. Zapravo, određivanje temperature iz boje je jedna od najosnovnijih i najtemeljnijih metoda mjerenja i u astronomiji. Zvijezde se i klasificiraju prema bojama koje odgovaraju temperaturama – naše Sunce je žuta zvijezda klase G u koje spadaju zvijezde površinske temperature između 5200 i 6000 K. Čitava tablica klasifikacije zvijezda izgleda ovako (slika niže) i pamti se kao “O Be A Fine Girl Kiss Me”. Zvijezde klase “O” su najviše, a zvijezde klase “M” najniže temperature.
Na planeti Zemlji pak, iskusni radnici u čeličanama i ljevaonicama sposobni su okom procijeniti temperaturu iznad +700 ºC sa impresivnom točnošću od ±30 ºC.
Ljudsko oko inače uopće ne može vidjeti svjetlost koju predmet zrači (emitira) ako je temperatura tog predmeta niža od +500 ºC, pa često mislimo da tijela ispod +500 ºC “ne svijetle”. U stvarnosti svi predmeti emitiraju zračenje koje direktno ovisi o njihovoj temperaturi, samo je pitanje u kojem je području frekvencija to zračenje i kako ga mi možemo detektirati. Beskontaktno mjerenje temperature ključno ovisi o razumijevanju odnosa između temperature predmeta i zračenja kojeg predmet emitira.
Infracrveni termometri se ne koriste samo u čeličanama ili zbog mjerenja temperature ljudskog tijela tijekom Covid-19 pandemije, nego npr. i u industriji i ispitivanju hrane te za mnoge druge stvari. Na temelju tih mjerenja donose se odluke, i zbog toga ne smijemo njima olako pristupiti.
Dva fundamentalna svojstva koja infracrvene (IR) termometre razlikuju od svih drugih termometara koje inače koristimo su:
1. Infracrveni termometri su beskontaktni. To je za neke primjene jako dobro jer zbog toga njima možemo mjeriti temperaturu predmeta koji su udaljeni ili se kreću, i to bez ugrožavanja vlastite sigurnosti, bilo da opasnost postoji zbog visoke temperature (čeličane i ljevaonice) ili npr. zarazne bolesti.
2.Signal koji mjerimo infracrvenim termometrom ne dolazi uopće iz termometra nego s površine predmeta čiju temperaturu mjerimo.
ŽELITE ZNATI VIŠE?
Nastavak teksta pročitajte ovdje. U Metroteci ćemo 15.10. održati edukaciju o termometrima, a osim navedenog datuma uvijek nam se možete javiti za organizaciju raznih in house ili jedan na jedan edukacija.
Izvor:METROTEKA