Horizontalno zakonodavstvo iz područja zaštite okoliša
- Detalji
- Kreirano Srijeda, 21 Kolovoz 2013 04:38
- Hitovi: 4272
Zakonodavstvo EU u području zaštite okoliša obuhvaća oko 300 pravnih dokumenata (uredbi, direktiva, odluka), a koji su razvrstani u devet skupina. Te skupine obuhvaćaju horizontalno zakonodavstvo: kvalitetu zraka, gospodarenje otpadom, kvalitetu voda, zaštitu prirode, kontrolu industrijskog zagađenja, kemikalije i GMO, buku te nuklearnu sigurnost i zaštitu od zračenja. U skladu s europskim zakonodavstvom, Republika Hrvatska prati stanje okoliša i upravlja utjecajima na okoliš na takav način i u onoj mjeri u kojoj se jamči dugoročna i cjelovita zaštita okoliša, uz gospodarski napredak i socijalni boljitak, kako bi se s vremenom postigli uvjeti za ostvarenje koncepta održivog razvoja.
Horizontalno zakonodavstvo EU čine direktive kojima se regulira zaštita okoliša i srodna područja. Ono propisuje postupke i mehanizme za integriranje skrbi za okoliš i odluke koje se donose u javnom i privatnom sektoru, vezane osobito za korištenje zemljišta i upravljanje prirodnim dobrima.
Horizontalno zakonodavstvo EU-a uključuje sljedeće direktive:
- Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (SL L 26, 28.1.2012);
- Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003);
- Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7. 2001.);
- Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010.);
- Direktiva Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 10, 14.1.1997.);
- Direktiva 2003/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2003. koja mijenja Direktivu Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 345, 31.12.2003.);
- Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.);
- Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete na okolišu (SL L 143, 30.4.2004.);
- Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008.);
- Direktiva Komisije 2001/116/EZ od 20. prosinca 2001. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 70/156/EEZ o približavanju zakona zemalja članica koji se odnose na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (SL L 18, 21.01.2002.);
- Direktiva 1999/94/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000).
Početna stranica koja povezuje pravila EU u pogledu zaštite okoliša nalazi se ovdje
Upravljanje zaštitom okoliša u Republici Hrvatskoj regulirano je nacionalnim zakonodavstvom kojeg čine međunarodni ugovori (konvencije i protokoli) koje je potvrdio Hrvatski sabor, zakoni i njihovi provedbeni propisi. Krovni zakon je Zakon o zaštiti okoliša. Posebni zakoni iz područja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj su:
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)
- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
- Zakon o zaštiti zraka (130/11)
- Zakon o vodama (NN 153/09; 130/11; 56/13)
- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13)
- Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
- Zakon o šumama (NN 140/05; 82/06; 129/08; 80/10; 124/10; 25/12)
- Zakon o genetski modificiranim organizmima (70/05; 137/09; 28/13)
- Zakon o kemikalijama (NN 18/13)
Zakonom o zaštiti okoliša uređuju se načela zaštite okoliša u okviru koncepta održivog razvitka, zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, subjekti zaštite okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav zaštite okoliša, osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu u okolišu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor, te druga pitanja s tim u vezi. Područja praćenja zaštite okoliša koja su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode, navedena su na internetskim stranicama Ministarstva, a opći propisi iz zaštite okoliša navedeni su ovdje.
Zakon o održivom gospodarenju otpadom uređuje sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom. Područje otpada u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Propisi iz područja otpada navedeni su ovdje.
Zakon o zaštiti zraka određuje: nadležnost i odgovornost za zaštitu zraka i ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, planske dokumente, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka, mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka, izvještavanje o kvaliteti zraka i razmjeni podataka, djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirane staklenički plinove, praćenje emisija stakleničkih plinova i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, informacijski sustav zaštite zraka, financiranje zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, upravni i inspekcijski nadzor. Zaštita zraka u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Propisi iz zaštite zraka navedeni su ovdje.
Zakon o vodama uređuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kvalitetom i količinom voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda, detaljnu melioracijsku odvodnju i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Zakon se primjenjuje na površinske i podzemne vode, priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekološkog stanja, vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja te mineralne i termalne vode. Vodno gospodarstvo u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede. Usporedba nacionalnih propisa i propisa EU navedena je ovdje.
Zakonom o zaštiti od buke utvrđuju se mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s:– utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu, osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke. Zaštita od buke u nadležnosti je Ministarstva zdravlja. Propisi iz zaštite od buke navede su ovdje.
Zakon o zaštiti prirode uređuje se sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih dijelova te druga pitanja s tim u vezi. Ciljevi i zadaci zaštite prirode su: očuvati ili obnoviti bioraznolikost, krajobraznu raznolikost i georaznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, utvrditi i pratiti stanje prirode, osigurati sustav zaštite prirode radi njezina trajnog očuvanja, osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica, pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kvalitete, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika te očuvanju klime, spriječiti ili ublažiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti. Zaštita prirode u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Propisi iz zaštite prirode nalaze se ovdje.
Zakon o šumama uređuje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Šumarstvo je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Propisi iz područja šumarstva navedeni su ovdje.
Zakon o genetski modificiranim organizmima uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima (GMO), prekogranični prijenos GMO-a, proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, ograničena uporaba GMO-a, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, stavljanje GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište, rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO-a, postupanje s otpadom nastalim uporabom GMO-a, odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a, tijela nadležna za proved¬bu ovoga Zakona, te obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora. Područje GMO u nadležnosti je Ministarstva zdravlja. Propisi iz GMO područja navedeni su ovdje.
Zakon o kemikalijama propisuje uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja kemikalija te uvjeti za obavljanje uslužnih ili posredničkih poslova, pri kojima ne dolaze u neposredan doticaj s kemikalijama. Upravljanje kemikalijama u nadležnosti je Ministarstva zdravlja. Propisi iz područja kemikalija navedeni su ovdje.