Mjerna sljedivost
- Detalji
- Kreirano Nedjelja, 25 Studeni 2012 21:09
- Hitovi: 8367
Mjeriteljska sljedivost definira se kao svojstvo mjernog rezultata kojim se taj rezultat dovodi u vezu s navedenom referencom dokumentiranim neprekinutim lancem umjeravanja, od kojih svako doprinosi utvrđenoj mjernoj nesigurnosti. Pod referencom se podrazumijeva definicija mjerne jedinice, mjerni postupak ili mjerni etalon. Mjeriteljska sljedivost zahtijeva uspostavljenu hijerarhiju umjeravanja. Međunarodna organizacija za akreditaciju laboratorija, ILAC, smatra da su elementi potrebni za priznavanje mjeriteljske sljedivosti: neprekidan lanac mjeriteljske sljedivosti prema međunarodnom mjernom etalonu ili nacionalnom mjernom etalonu, dokumentirana mjerna nesigurnost, dokumentirani mjerni postupak, akreditirana tehnička sposobnost, mjeriteljska sljedivost prema SI-u i razdoblja umjeravanja.
Uspostavljanje mjeriteljske sljedivosti
Nacionalni mjeriteljski institut (National Metrology Institute, NMI) tijelo je koje se imenuje nacionalnom odlukom za razvoj i održavanje nacionalnih mjernih etalona jedne ili više veličina. Odgovoran je za mjeriteljsku sljedivost veličina neke države te predstavlja istu u međunarodnim odnosima prema drugim nacionalnim mjeriteljskim institutima, regionalnim mjeriteljskim organizacijama i prema Međunarodnom uredu za utege i mjere (Bureau International des Poids et Mesures, BIPM). BIPM ima ulogu pohranjivanja međunarodnih pramjera, mjeriteljskog razvoja i međunarodnog uspoređivanja etalona različitih veličina za potrebe zemalja članica.
Predstavnici vlada država članica sastaju se svake četvrte godine na Općoj konferenciji za utege i mjere (Conférence Générale des Poids et Mesures, CGPM) na kojoj se razmatra i provjerava rad koji obavljaju nacionalni mjeriteljski instituti i BIPM, te donosi preporuke o novim temeljnim mjeriteljskim odrednicama i svim važnijim pitanjima iz djelokruga BIPM-a. CGPM bira do 18 predstavnika u Međunarodni odbor za utege i mjere (Comité International des Poids et Mesures, CIPM), koji se sastaje svake godine. CIPM nadzire BIPM uime CGPM i surađuje s drugim međunarodnim mjeriteljskim organizacijama. CIPM Sporazum o međusobnome priznavanju (CIPM MRA) sporazum je između nacionalnih mjeriteljskih instituta.
Samo jedan NMI po državi može potpisati CIPM MRA, ali i drugi mjeriteljski instituti koji čuvaju priznate nacionalne etalone u toj zemlji mogu biti imenovani i sudjelovati u CIPM MRA preko NMI potpisnika. Takvi se instituti nazivaju imenovani instituti (Designated Institutes, DIs).
Jedan od ciljeva CIPM MRA jest osiguravanje međusobnoga priznavanja potvrda o umjeravanju i mjerenju koje izdaju NMI sudionici.
Potpisnici CIPM MRA sporazuma međusobno priznaju sljedivosti ostvarene preko nacionalnih mjeriteljskih instituta. Nadalje, nacionalni mjeriteljski institut neke države na usluzi je umjernim laboratorijima te države da ostvare sljedivost svojih mjernih etalona. Umjerni laboratoriji prodaju usluge umjeravanja ispitnim laboratorijima, poduzećima i drugim krajnjim korisnicima koji trebaju usluge umjeravanja svojih radnih etalona ili mjerila. Takav lanac sljedivosti prikazan je na slici dolje.
Opisana mjerna sljedivost prema SI jedinicama uglavnom je primjenjiva na fizikalne veličine, međutim, postoje situacije gdje sljedivost prema SI jedinicama nije moguća i koja se ne može ostvariti neprekinutim lancem umjeravanja. U takvim slučajevima pribjegava se drugim načinima ostvarivanja mjerne sljedivosti kao što je sljedivost prema certificiranim referentnim materijalima, dogovorenim metodama i normama prihvaćenim konsezusom.
Mjerna sljedivost kemijskih veličina
Mjeriteljstvo se razvilo iz fizikalnih mjerenja i ističe rezultate sljedive do definiranih referentnih etalona, obično međunarodnog sustava jedinica (SI), s potpunom analizom proračuna mjerne nesigurnosti. Dok se pri fizikalnim mjerenjima uspoređuju veličine, u kemijskim mjerenjima se uspoređuju količine.
U kemiji i biologiji mjerna sljedivost najčešće se ostvaruje putem certificiranih referentnih materijala (CRM) i referentnih postupaka. Stupanj u kojemu certificirane referentne tvari osiguravaju opću referencu (i posebno sljedivu do SI) ovisi o kvaliteti veze s vrijednostima dobivenim referentnim mjerenjima ili preko veze s vrijednostima samih referentnih etalona.
Certificirani referentni materijal je referentni materijal praćen dokumentacijom koju izdaje ovlašteno tijelo i koji se oslanja na valjane postupke koji se upotrebljavaju za dobivanje jedne ili više specificiranih vrijednosti svojstva s pridruženim nesigurnostima i sljedivostima.
Proizvođači referentnih materijala (Reference Material Producers, RMPs) svoju proizvodnju i certificiranje CRM-ova mogu uskladiti sa zahtjevima ISO Guide 34, a također, tu aktivnost mogu akreditirani i tako postati akreditirani proizvođači referentnih materijala.
Akreditirani proizvođači referentnih materijala moraju dokazati sljedivost svojih postupaka proizvodnje i certificiranja, tako da je njihova mjerna sljedivost analogna mjernoj sljedivosti koju ostvaruju akreditirani umjerni laboratoriji.
Kao što svaki referentni mjerni etalon ima svoju nazivnu vrijednost i pridruženu mjernu nesigurnost, tako i certificirani referentni materijal ima svoju nazivnu vrijednost s pridruženom mjernom nesigurnošću.
Mjeriteljstvo u kemiji je područje koje se sve više razvija u smislu čega sljedivost kemijskih veličina dobiva novu dimenziju.
ILAC - Sljedivost rezultata mjerenja
Međunarodna organizacija za akreditaciju laboratorija, ILAC, izdala je dokument ILAC P10, Policy on Traceability of Measurement Results (Politika sljedivosti rezultata mjerenja) u kojem opisuje koncepte sljedivosti mjernih rezultata. Prema tom dokumentu, sljedivost je okarakterizirana sljedećim elementima:
- neprekinutim lancem usporedbi
- mjernom nesigurnosti
- dokumentacijom
- osposobljenosti
- referencom prema SI jedinici
- razdobljima umjeravanja.
Dokument je trenutno u stanju revizije, a u novom izdanju dokumenta više pozornosti će se posvetiti certificiranim referentnim materijalima, kao nositeljima sljedivosti kemijskih veličina.