Izvještaj o globalnoj konkurentnosti 2013.-2014.

Detalji

Kreirano Ponedjeljak, 09 Rujan 2013 19:05

Hitovi: 3646

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate “Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2013. - 2014.”  Svjetski gospodarski forum je neovisna međunarodna organizacija predana poboljšanju stanja u svijetu angažiranjem lidera u partnerstvo u cilju kreiranja globalnih, regionalnih i industrijskih razvojnih planova. Udružen kao fondacija 1971.  sa  sjedištem u Ženevi Svjetski gospodarski forum je neovisna, neprofitna organizacija koja nije povezana s niti jednim političkim, stranačkim ili nacionalnim interesima.

Svjetski gospodarski forum objavljuje “Izvješće o globalnoj konkurentnosti” već više od 30 godina i njegova jedinstvena kombinacija “tvrdih” (statističkih) i “mekih” (dobivenih anketom) podataka omogućava kvalitetno obuhvaćanje širokog spektra faktora koji se smatraju bitnim za bolje razumijevanje odrednica rasta. Svake godine Izvješće objavljuje opsežan pregled glavnih snaga i slabosti u velikom broju zemalja omogućavajući prepoznavanje ključnih područja za reforme i kreiranje politika.

Rangiranje je dobiveno kombinacijom „tvrdih“ podataka, javno dostupnih za svako proučeno gospodarstvo, i podataka dobivenih “Istraživanjem mišljenja rukovoditelja”, opsežne ankete koju je proveo Svjetski gospodarski forum u suradnji s mrežom svojih partner instituta (vodeći istraživački instituti i poslovne organizacije) u zemljama koje obuhvaća ovo Izvješće. Ove godine obuhvaćeno je gotovo 14.000 poslovnih lidera u rekordnih 148 gospodarstava širom svijeta.

{youtube} xFdq_5HwEm8{/youtube}

U Republici Hrvatskoj je metodom uzorka anketirano 80 rukovoditelja vodećih hrvatskih tvrtki i institucija. Metodologija Svjetskog gospodarskog foruma temelji se na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.

Svjetski gospodarski forum nastavlja širiti geografsko područje koje pokriva “Izvješće o globalnoj konkurentnosti”. Izvješće trenutno obuhvaća ukupno 148 zemalja, od kojih su ove godine uključene Butan, Laos i Mianmar, dok su Tunis i Angola, nakon prekida, ponovno uvrštene u istraživanje, a što čini ovo Izvješće najopsežnijim ove vrste.

Nakon što je rang Hrvatske proteklih godina bio u trendu opadanja, u ovogodišnjem Izvješću zabilježeno je lagano poboljšanje pa se tako Hrvatska nalazi na 75. mjestu globalne konkurentnosti što je poboljšanje pozicije za 6 mjesta u odnosu na 2012. godinu. Inače, Hrvatska je od 2002. godine, kada je prvi put uključena u ovo mjerenje, bilježila razdoblje realnog napretka od 2005. do 2007, a potom od 2008. do 2012. kontinuirani gubitak pozicije.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju značajno poboljšanje ocjene razvoja financijskog tržišta i poslovne sofisticiranosti, dok ostali faktori bilježe minimalni porast. Zamjetan je pad ocjena makroekonomskog okruženja, zdravlja i osnovnog obrazovanja te efikasnosti tržišta rada.

Kao čimbenici koji pozitivno djeluju na ukupnu konkurentnost Republike Hrvatske prepoznati su između ostalih kvaliteta obrazovanja prirodnih znanosti, mobilni širokopojasni internet, niska stopa smrtnosti dojenčadi, broj prijavljenih patenata, kvaliteta osnovnog obrazovanja, kvaliteta cesta, kvaliteta ukupne infrastrukture, kvaliteta opskrbe električnom energijom, stopa organiziranog kriminala itd. Kao negativni čimbenici identificirani su troškovi poljoprivredne politike, učinci poticaja za zapošljavanje, sposobnost privlačenja investicija, pravni okviri za strana ulaganja, efikasnost pravnog okvira, javna potrošnja, zaštita ulagača, ukupni dug države i sl.

Sa stajališta anketiranih gospodarstvenika Republike Hrvatske najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj su niska učinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, korupcija, porezne stope, restriktivno radno zakonodavstvo, pristup financiranju, loša radna etika, kriminal i prijevare i dr.

Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, Finska, Njemačka, SAD i Švedska. Nove članice EU imaju različite trendove. Bugarska i Rumunjska bilježe rast, dok Slovenija, Češka, Slovačka i Mađarska znatan pad. Ostale zemlje u okruženju također su zabilježile pad konkurentnosti uz iznimku Crne Gore i Makedonije koje su i ove godine poboljšale svoje pozicije i nalaze se na 67. odnosno 73. mjestu.

Prilikom prezentacije rezultata globalne konkurentnosti, gosp. Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost istaknuo je kako je „uočen pozitivan pomak Hrvatske na ljestvici konkurentnosti u 2013. godini, što budi umjereni optimizam. Istovremeno, pozicija na toj ljestvici svakako nije zadovoljavajuća. Reforme u Hrvatskoj se moraju nastaviti provoditi i pritom biti još dinamičnije i dublje. Promjene se moraju događati na području reforme tržišta rada, makroekonomskog okruženja, jačeg poticanja stranih ulaganja, obrazovanja, a inovacije i nove tehnologije trebaju postati prioriteti kako državne tako i poslovne politike. Samo spremnošću da se povuku radikalni potezi i provedu strukturne reforme možemo se vratiti na pozicije gdje smo bili i pokušati biti konkurentniji od zemalja u okruženju.“

Više informacija o rezultatima “Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2013.-2104.” dostupno je na www.konkurentnost.hr te www.weforum.org.