Infrastruktura za mjerenja i ispitivanja i njezina uloga u razvoju gospodarstva i društva

Detalji

Kreirano Utorak, 29 Listopad 2013 21:02

Hitovi: 4019

Objavljujemo članak iz časopisa Svijet po mjeri čiji su autori Mirko Vuković i Mladen Jakovčić. - Trgovinski sporazumi među državama i regijama posebno zahtijevaju da sve potpisnice prihvate rezultate mjerenja i ispitivanja koje je provela bilo koja strana u tim sporazumima. Taj povećani naglasak na važnost istovrijednosti mjerenja i ispitivanja za trgovinu postao je temelj prema kojemu se moraju ocjenjivati nacionalne potrebe koje se odnose na infrastrukturu kakvoće kao oruđe za postizanje industrijske konkurentnosti zemlje. U izvještajima Odbora za tehničke zapreke trgovini Svjetske trgovinske organizacije (WTO/TBT) navodi se da je pomanjkanje međunarodno prihvaćene mjeriteljske infrastrukture u mnogim zemljama u razvoju jedna od zapreka izvozu proizvoda jer izvoznici iz tih zemalja ne mogu jamčiti korisnicima da njihovi proizvodi zadovoljavaju međunarodne norme.

U ovome članku daje se u općim crtama prikaz uloge mjerenja i ispitivanja u potpori gospodarskom razvoju i rješavanju ključnih društvenih problema povezanih sa zaštitom zdravlja i sigurnosti ljudi, zaštitom okoliša i prirodne sredine, racionalnom uporabom energije te drugim problemima s kojima se danas suočava čovječanstvo.

Danas se pouzdana mjerenja zahtijevaju u mnogo širemu području ljudske djelatnosti nego u nedavnoj prošlosti. Većinu novih pravaca razvoja u tome području potiče industrija. Stoga je pomanjkanje sposobnosti mjerenja i ispitivanja ozbiljno ograničenje konkurentnosti gospodarstva posebno u područjima u kojima se sukladnost s propisima i dokazivanje sustava osiguravanja kakvoće i sigurnosti proizvoda sve više temelji na dokazanim sposobnostima mjerenja i ispitivanja. Za uspjeh na tržištu presudno je da proizvođač poštuje određene postupke koji započinju oblikovanjem proizvoda, a završavaju ispitivanjem i potvrđivanjem proizvoda i usluga čime daje jamstvo da su zadovoljene deklarirane specifikacije i zahtjevi tržišta. Poduzeća koja žele konkurirati na svjetskome tržištu moraju moći zadovoljiti niz tehničkih propisa i norma te provesti različite postupke ispitivanja i ocjene sukladnosti proizvoda s tim propisima i normama. Tako provedeni postupci dokazivanja kakvoće zajedno s drugim elementima kao što su cijena proizvoda i usluga te način na koji se osiguravaju proizvodi i pružaju usluge jamče pristup međunarodnome tržištu. Osiguranje pristupa poduzeću međunarodnim tržištima dovodi do stvaranja većih prihoda i otvaranja novih radnih mjesta od čega posredno ima koristi i šira društvena zajednica u kojoj poduzeće djeluje. Procjenjuje se da na 80% tih roba utječu norme i propisi.

Različite su studije pokazale da trošak proizvođača u postizanju i dokazivanju »sukladnosti s normama« može dosegnuti i do 10% troškova proizvodnje. S druge strane za konkurentnost na globalnome tržištu bitni su visoka kakvoća proizvoda i usluga te prilagodljivost novim potrebama i inovativnost. Sigurnost i zaštita društva također zahtijevaju pouzdana i usporediva mjerenja. S porastom i olakšavanjem međunarodnoga prometa sve se brže šire zarazne bolesti. Nadzor nad onečišćenjem i zaštita našega okoliša globalna su pitanja kojima se daje velika važnost. Zaštita ljudi, životinja i biljaka i općenito životne sredine zahtijeva globalno usklađen i sukladan pristup. Kakvoća proizvoda i zaštita kupaca od proizvoda loše kakvoće oduvijek su važna pitanja te su države od najstarijih vremena imale potrebu zakonski uređivati to područje. Kako se međutim u svijetu sve više širi duh globalizacije, a izazvan je golemom razmjenom proizvoda i usluga, aspekti kakvoće danas se na međunarodnoj razini utvrđuju međunarodnim i regionalnim normama. Premda su se na temelju trgovinskih pregovora u okviru WTO-a danas u velikoj mjeri smanjile carinske zapreke trgovini, istodobno su se povećale necarinske zapreke u obliku tehničkih propisa i norma te postupaka ocjene sukladnosti, što je za izvoznike ozbiljan izazov. Normama se utvrđuju i postupci dokazivanja sukladnosti proizvoda s utvrđenim zahtjevima te zahtjevi za rad i ovlašćivanje tijela koja provode takve postupke, čime se osigurava uspostavljanje odgovarajućih struktura za usklađivanje i međusobno priznavanje, što u velikoj mjeri svim sudionicima daje isti status u svjetskoj trgovini.

Ispunjavanje svih tih zahtjeva i dokazivanje odgovarajuće sukladnosti težak je i skup proces, pogotovo za poduzeća u zemljama koje imaju slabije razvijenu infrastrukturu mjerenja i ispitivanja. Stoga je presudno za sva gospodarstva da odgovarajućim sporazumima osiguraju međunarodno priznanje svojih sastavnica infrastrukture kakvoće. Kako bi svojim nacionalnim gospodarstvima omogućile da svladaju taj izazov, države moraju oblikovati nacionalnu međunarodno priznatu infrastrukturu kakvoće koja bi bila prije svega prilagođena potrebama odgo varajućih nacionalnih korisnika. Vodeće industrijske države svijeta već su koncem 19. stoljeća, kako bi pomogle razvoju svoje industrije, uspostavile određene elemente infrastrukture kakvoće na nacionalnoj razini kao što su mjeriteljski instituti i normizacijske ustanove. Sve sastavnice infrastrukture kakvoće međusobno su tijesno povezane i bitne za proizvodnju i trgovinu te je za uspješno uključivanje u globalnu trgovinu potrebna svaka od njih.

Nacionalnu infrastrukturu kakvoće treba promatrati kao dio cjelovite infrastrukture neke države sa istom razinom važnosti kao što je imaju putovi i autoceste, škole, medicinske službe itd. jer je ona jedan od ključnih čimbenika koje strani investitori uzimaju u obzir kad donose odluke o svojem ulaganju u neku državu. Nacionalna je infrastruktura kakvoće prema tome ključ za veću integraciju u međunarodni trgovinski sustav. Za izvoz proizvođači moraju zadovoljiti zahtjeve ciljnih tržišta koji se odnose na kakvoću, sigurnost, pouzdanost, okoliš i higijenu te moraju moći za to osigurati uvjerljive dokaze. Preduvjet je za to postojanje infrastrukture za mjerenja i ispitivanja koja zadovoljava međunarodne norme te osigurava potrebne dokaze o kakvoći i sigurnosti. Ako ta infrastruktura nije u funkciji ili ako je nedostatno razvijena, pomanjkanje prihvatljivoga dokaza može biti tehnička  prepreka trgovini. S porastom broja norma i tehničkih pravila nametnutih tržištu tehničke prepreke trgovini postaju sve važnije pitanje. Pomanjkanje odgovarajućeg iskustva na tehničkoj razini otežava gospodarstvima ravnopravno sudjelovanje na međunarodnome tržištu u oštrome međunarodnom režimu razmjene roba.

S druge strane nacionalna infrastruktura mjerenja i ispitivanja ima i zaštitnu funkciju na domaćem tržištu. Ona je temelj za osiguranje djelotvornoga nadzora nad tržištem i zaštitu potrošača te je time u funkciji javnog reda i društvene pravde. Za određivanje željene razine zaštite u zemlji odgovorne su državne vlasti koje zakonski uređuju pitanja sigurnosti i zaštite građana. U tu se svrhu donose tehnički propisi koji trebaju što je više moguće biti usklađeni s regionalnim i međunarodnim preporukama. Za djelotvornu zaštitu okoliša i potrošača, sigurnost proizvoda i sigurnost tehničke opreme s kojom su povezani mogući rizici te proizvode moraju ispitati mjerodavna tijela koja su ovlastila neovisna tijela u skladu s odgovarajućim tehničkim propisima te je potrebno nadzirati njihovu uporabu i stavljanje na tržište. U svojoj funkciji zaštite potrošača, okoliša itd. na nacionalnome prostoru ministarstva i druga zakonodavna tijela trebaju donositi tehničke propise i nadzirati njihovu provedbu. U tome poslu ona određene djelatnosti prenose na tijela nacionalne infrastrukture kakvoće, kao što su ispitni i umjerni laboratoriji, normizacijska tijela, akreditacijsko tijelo, tijela koja provode ocjenu sukladnosti itd., kao svoje tehničke poluge za provedu tih propisa.

Klasično mjeriteljstvo bavilo se gotovo isključivo mjerenjima u fizici i tehnici. Brz razvoj novih metoda i uopće potreba za boljim i pouzdanijim mjerenjima s poboljšanom točnošću i upravljanjem doveli su do dodatnih i novih zahtjeva u tzv. klasičnom mjeriteljstvu. U mnogim se klasičnim područjima (mjerenja duljine i srodnih veličina, mjerenja električnih veličina, mjerenja vremena i frekvencije itd.) potreba za točnošću tijekom posljednjih pedeset godina povećavala za faktor deset svakih deset do dvadeset godina. Taj se pravac razvoja i dalje nastavlja. To posebno vrijedi za etalone vremena i frekvencije koji su temelj za svemiroplovstvo i pozicijske sustave. Drugi su primjer veoma strogi zahtjevi u mjerenjima duljine i srodnih veličina te mjerenjima u mehanici u primjenama u kojima se podsustavi konstruirani za sklapanje ugrađuju u različitim tvornicama, često i u različitim državama, te se mora jamčiti njihova spojivost. Primjer je automobilska industrija u kojoj mjeriteljstvo igra bitnu ulogu. Za gradnju naprednih automobila koji su sigurni, energetski gospodarni, jeftini za održavanje i neškodljivi za okoliš zahtijevaju se točna, usporediva i sljediva mjerenja gotovo svih fizikalnih veličina i nekoliko kemijskih veličina (npr. ispuštanja plinova), što također dovodi do poboljšana položaja proizvođača na tržištu koje je veoma globalizirano i na kojemu djeluje međunarodna konkurencija. Danas se zahtijeva količinsko iskazivanje i mjere mnogih fizičkih svojstva za koja donedavno nije postojao nijedan mjeriteljski sljediv postupak. To su različita reološka i termomehanička svojstva tvari (čvrstoća, viskoznost, elastičnost, prijenos topline), opis zrna i prašaka, boja, mirisa itd.

Nastavak članka možete pročitati u prvom broju časopisa Svijet po mjeri.

Izvor:HMD