Zaštita na radu – Izrada procjene rizika

Detalji

Kreirano Nedjelja, 10 Travanj 2016 11:38

Hitovi: 6570

Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

Obveza poslodavca za izradu procjene rizika proizlazi iz članka 18. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14) u kojem se navodi da je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, a osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.

Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada te je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu.

Provedba procjene rizika definirana je Pravilnikom o izradi procjene rizika (NN 112/14) koji propisuje uvjete, način i metodu izrade procjene rizika, obavezni sadržaj obuhvaćen procjenom, podatke na kojima se procjena rizika temelji te klasifikaciju opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom. Propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu. Člankom 98. Zakona o radu, predviđena je novčana kazna u iznosu od 30.000,00 kuna ukoliko poslodavac kao pravna osoba nema izrađenu procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku, ili ako izrađena procjena rizika ne odgovara rizicima na mjestu rada i u vezi s radom, ili ne odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom, odnosno ako nije dostupna radniku na mjestu rada. Procjenu rizika mogu izrađivati osobe ovlaštene za izradu procjene rizika, ali i sami poslodavac.

Pri procjeni i izradi procjene rizika obvezno sudjeluju radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih područja.

Provedba procjene rizika definirana je Pravilnikom o izradi procjene rizika (NN 112/14) koji propisuje uvjete, način i metodu izrade procjene rizika, obavezni sadržaj obuhvaćen procjenom, podatke na kojima se procjena rizika temelji te klasifikaciju opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom. Pravilnik također propisuje minimalne zahtjeve koje je potrebno ispuniti kod procjenjivanja rizika, ali ne utječe na primjenu drugih priznatih načina i metoda procjene rizika nakon što su ispunjeni propisani minimalni zahtjevi.
Odgovornost provedbe procjene rizika je isključivo na poslodavcu.

Postupak procjenjivanja rizika sastoji se od:
1) prikupljanja podataka na mjestu rada,
2) analize i procjene prikupljenih podataka što uključuje:
– utvrđivanje opasnosti, štetnosti i napora,
– procjenjivanje opasnosti, štetnosti i napora,
– utvrđivanje mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti odnosno napora, i
3) plana mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora koji mora sadržavati:
– rokove,
– ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te
– način kontrole nad provedbom mjera.
4) dokumentiranja procjene rizika.
Prikupljanje podataka uključuje poslove koji se obavljaju na mjestu rada, broj radnika koji obavljaju iste poslove, mjesta rada gdje se poslovi obavljaju, uređenje mjesta rada, popis radne opreme, popis izvora fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti te organizaciju rada i raspored radnog vremena.
Procjenjivanje rizika se provodi u skladu s matricom procjene rizika prema općim kriterijima razine rizika iz priloga I. Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.

U skladu sa Pravilnikom, rizik se procjenjuje kao:
- mali rizik,
- srednji rizik ili
- veliki rizik.
Matrica procjene rizika kao ulazne veličine uzima vjerojatnost pojave i veličinu posljedice, a kako slijedi:

Vjerojatnost kao opći kriterij razine rizika može varirati u rasponu od malo vjerojatno do vrlo vjerojatno pri čemu su kategorije definirane kao:

Posljedice (veličina posljedica – štetnosti) mogu varirati u rasponu od malo štetno do srednje štetno.

Obvezni prilozi uz procjenu rizika su:
1) sigurnosni podaci izvora fizikalnih štetnosti, kemikalija, odnosno bioloških agensa koji se koriste
2) popis radne opreme koja se koristi pri obavljanju poslova,
3) popis osobne zaštitne opreme za poslove kod kojih se mora upotrebljavati,
4) popis potrebnih ispitivanja,
5) popis poslova s posebnim uvjetima rada
Pri izradi procjene rizika obvezno sudjeluju radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih područja.

Izvor:SVIJET KVALITETE
Zakon o radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14)
Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14)